Prometna Signalizacija

Odbojne ograde

odbojne-ograde

DEFINICIJA

Pod ČELIČNOM ZAŠTITNOM ODBOJNOM OGRADOM podrazumijeva se tehničko sigurosna naprava čija je svrha spriječiti iskliznuće vozila s kolnika ceste , odnosno prihvatiti i zadržati s kolnika skrenuta vozila.

Suvremene cestovne prometnice pored svih karakteristika modernih prometnica koje omogućavaju postizanje već¦ih brzina kretanja vozila, mirnu i udobnu vožnju, istovremeno moraju pružiti i maksimalnu sigurnost u prometu. Jedna od važnih činilaca je zaštitna čelična odbojna ograda na cestovnim prometnicama.

ELEMENTI ZAŠTITNE ODBOJNE OGRADE

• čelični stup (kolac) • čelični plašt – branik • Distantni element (distancer odstojnik) • Traka (spojnica, rigeta) • Kosi završetak (završni element) • Polukružni završetak (završni element) • Vijčani materijal (pribor) • Reflektirajuća tijela (katadiopteri)

Branik – profilirana traka od čeličnog toplovaljanog lima odgovarajućih mehaničkih osobina određene dužine, koji prilikom udara vozila svojom deformacijom smanjuje posljedice udara. Izvodi se kao ravni, kosi i savijeni prema krivini prometnice (konkavan i konveksan).

 

Odstojnik – kruti element određenog profila i mjera, čija je svrha ostvarenje krute veze između branika i stupa ili drugog oslonca.

 

Stup – nosač odstojnika i/ili branika, izrađen od mehanički otpornog materijala, određenog profila i dužine koji osigurava nošenje branika u određenoj poziciji i djeluje zajedno s odstojnikom (kad ga ima).

 

Završni elementi – posebno oblikovani branici i dijelovi koji se nalaze na početku, odnosno završetku zaštitne ograde, sa ciljem da umanje posljedice nalijetanja vozila na ogradu.

 

Traka – plosnata čelična traka određenog profila i mjera koja sa vanjske strane povezuje stupiće preko odstojnika, te na taj način tvori zatezni pojas (lanac).

 

Demontažni pojas – dio zaštitne ograde u razdjelnoj traci koji se, u slučaju potrebe – preusmjerenja prometa – može lako i brzo demontirati.

 

 

OPĆENITO O ZAŠTITNIM ODBOJNIM OGRADAMA

Odbojna ograda mora biti u skladu sa hrvatskim normama HRN.US4.104 i HRN.US4.110, a jedan od osnovnih elemenata ograde – branik (štitnik), mora biti i u skladu s njemačkom normom RAL-RG 620 tip B (vidi poglavlja →KVALITETA I NORME te →PRAVILNICI).

U Republici Hrvatskoj prihvaćen je (odabran) jedinstven tip elemenata čelične zaštitne ograde za cestovne prometnice po njemačkom standardu RAL-RG 620 tip B, koji je jednako vrijedan kao i tip A, ali je znatno lakši, a samim tim znatno je jeftiniji.

Sistem RAL-RG 620 se koristi ili kopira sa manjim modifikacijama u više zapadnoeuropskih zemalja. Osnovna prednost ovog sistema da je njegov studijski razvoj izvršen uz praktična ispitivanja (probe), time se postiglo da je mekan kod slabih kliznih naleta, naginjući se, a nepropustljiv kod naleta kamiona i vozila sa velikim kotačima.

PROIZVODNJA I MATERIJALI ZAŠTITNIH ČELIČNIH ODBOJNIH OGRADA

Dijelovi čelične zaštitne odbojne ograde proizvode se u skladu sa sljedećim propisima i normama:

 

MATRIJALI ČELIČNIH ODBOJNIH OGRADA

Osnovni materijali za izradu zaštitne ograde su:

• Čelični limovi, trake i profili iz konstrukcijskih čelika DIN EN 10025 kvalitete S235 JR i S235JRG2. • Vijci klase čvrstoće 4.6 HRN EN ISO 898-1; DIN 267-10, • matice M10 klase čvrstoće 5 DIN 555; matice M16 klase čvrstoće 4 DIN 555; podloške DIN 126.

ZAŠTITA OD KOROZIJE

Vrši se u skladu sa “Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama”OTU, postupkom toplog pocinčavanja prema normama EN ISO 1461.

 

Pojašnjenje pojmova :

H1 H2 H3 N2 – su nivoi zadržavanja: jednostruka (jedan branik), dvostruka (dva branika) i trostruka ograda (tri branika) – vidi detaljan opis tipova ograda u nastavku !!!)

TEMELJNE TEHNIÈKE KARAKTERISTIKE ODBOJNIH OGRADA

• VISINA UGRADNJE 0.75 m i 1.1m • RAZMAK STUPOVA 1.33m, 2m i 4m • ŠIRINA OGRADE 0.20m, 0.35m, 0.50m i 0.80m • NAGIB BRANIKA 6°

JEDNOSTRANA OGRADA ( JO )

Jednostrana ograda (JO) sastoji se od branika i podupirača pričvršćenih direktno na stupove koji se nalaze na međusobnom razmaku od 4 m.

 

 

Jednostrana ograda (JO) predviđena je za zadržavanje vozila s jedne strane. Postavlja se uz rub vozne trake otvorene dionice ceste, a u pravilu samo kad na bankini nema dovoljno mjesta za postavljanje jednostrane distantne ograde (JDO).

 

DVOSTRANA OGRADA (DO) Dvostrana ograda (DO) sastoji se od dva branika koji su međusobno s podupiračima pričvršćeni na U-spojnicu te sa spojnicom-kapom na stupove, koji se nalaze na međusobnom razmaku od 2m.

 

 

Dvostrana ograda (DO) predviđena je za zadržavanje vozila s obje strane.

Dvostrana ograda (DO) postavlja se u razdjelnom pojasu, između dvije vozne trake suprotnih smjerova, kojega je širina 1.8m i manja.

JEDNOSTRANA DISTANTNA OGRADA ( JDO ) nivo zadržavanja H1 (HRN EN 1317-1,2)

Jednostrana distatna ograda postavlja se:

• svugdje gdje je potreba nivoa zaštite H1(EN 1317-1,2), • na rubovima kolnika otvorene dionice ceste u svim slučajevima gdje bi skretanje vozila sa vozne trake izazvalo opasnost na drugoj prometnoj površini ( ceste, željezničke pruge, pješačke ili biciklističke staze, vodene površine – vodoznaštitno područje, nadvožnjaci, petlje i dr.)

 

Ova ograda postavlja se u međupojasu, ako je nagib između suprotnih voznih traka veći od 12%. Jednostrana distatna ograda (JDO), postavlja se na nadvožnjacima ili mostovima na već pripremljene ubetonirane sidrene ploče u objektu T – vijcima, odnosno u rupe bušene u betonu – čeličnim sidrima (tiplama). Ograda zadovoljava nivo zadržavanja H1 prema HRN EN 1317-1,2.

DVOSTRANA DISTANTNA OGRADA ( DDO) nivo zadržavanja H1 (HRN EN 1317-1,2)

Dvostrana distantna ograda (DDO) sastoji se od dva branika međusobno povezana odstojnikom na razmaku od 2 m, i spojnicom (kapom) pričvršćena na stupove u sredini, na međusobnom razmaku od 4 m. Dvostrana distantna ograda predviđena je za zadržavanje vozila i sprečavanje gaženja (prijelaza) ograde pri naletu najtežih vozila, s obje strane, smatra se najsigurnijom zaštitnom ogradom.

 

Dvostrana distantna ograda (DDO) postavlja se u razdjelnoj traci, u zelenom međupojasu, ili međupojasu na objektima čija je širina veća od 1,8 m. Ako je širina razdjelne trake međupojasa 1,8 do 2,8 m, postavlja se dvostrana distantna ograda na stupove s razmakom od 2 m. Dvostrana distantna ograda na objektu (DDO) postavlja se na stupove sa stupom koji se pričvršćuju na već ubetonirane sidrene ploče u objektu T-vijcima, odnosno u rupe bušene u betonu, čeličnim sidrima (tiplima). Ako je unutar zaštitne ograde opasna prepreka tada se, obilazeći prepreku, ova ograda razdvaja u jednostranu distantnu ogradu (JDO) sa razmakom stupova od 1,333 m i 2 m. Ograda zadovoljava nivo zadržavanja H1 prema HRN EN 1317-1,2.

JEDNOSTRANA DISTANTNA OGRADA 2 x JDOT/2 nivo zadržavanja H2 (HRN EN 1317-1,2)

2 x jednostrana distantna ograda sastoji se od branika u dva reda koji su preko odstojnika spojeni na stup. Visina donjeg reda branika od površine kolnika je 600 mm, a visina gornjih branika je 1100 mm od kolnika. Stupovi su postavljeni na razmaku od 2 m.

 

 

KAZALO: 1 STUPIĆ 2 KAPA 3 ODSTOJNIK – JEDNOSTRANI 4 BRANIK 5 TRAKA

 

Ograda zadovoljava nivo zadržavanja H2 prema HRN EN 1317-1,2 (test TB 11 – vozilo težine 900 kg, brzina 100 km/h, udar pod kutom 20 stupnjeva test TB 51 – autobus težine 13000 kg, brzine 70 km/h, udar pod kutom 20 stupnjeva).

DVOSTRANA DISTANTNA OGRADA 2 x DDOT/2 nivo zadržavanja H2 (HRN EN 1317-1,2)

2 x dvostrana distantna ograda sastoji se od branika u dva reda koji su preko dvostranog odstojnika spojeni na stup. Visina donjeg reda branika od površine kolnika je 600 mm, a visina gornjih branika je 1100 mm od kolnika. Stupovi su postavljeni na razmaku od 2 m.

 

 

KAZALO: 1 STUPIĆ 2 KAPA 3 ODSTOJNIK – DVOSTRANI 4 BRANIK

Ograda zadovoljava nivo zadržavanja H2 prema HRN EN 1317-1,2 (test TB 11 – vozilo težine 900 kg, brzina 100 km/h, udar pod kutom 20 stupnjeva test TB 51 – autobus težine 13000 kg, brzine 70 km/h, udar pod kutom 20 stupnjeva).

JEDNOSTRANA DISTANTNA OGRADA nivo zadržavanja H3 (HRN EN 1317-1,2)

Jednostrana distantna ograda sastoji se od branika u tri reda. Visina donjeg reda branika od površine kolnika je 600 mm, srednjeg branika je 1100 mm od kolnika, a branici u gornjem redu su na visini 1500 mm od kolnika. Stupovi su postavljeni na razmaku od 2m.

 

 

Ograda zadovoljava nivo zadržavanja H3 prema HRN EN 1317-1,2. (test TB 11 – vozilo težine 900 kg, brzina 100 km/h, udar pod kutom 20 stupnjeva, test TB 61 – kamion težine 16000 kg, brzine 80 km/h, udar pod kutom 20 stupnjeva)

ZAVRŠNI ELEMENTI ODBOJNIH OGRADA

Završni elementi na otvorenim dionicama cesta, na početku i na kraju, izvode se kosim spuštanjem branika dužine 12 m, poniranjem, ukapanjem i sidrenjem u tlo, sa poluokruglim završnim elementom.

 

 

DEMONTAŽNI PRIJELAZI

Na mjestima prekida razdjelne trake (međupojasa), u slučaju potrebe preusmjerenja prometa, postavlja se demontažni prijelaz s diletacijskim branikom, i to u pravilu svaka 3 km.

Branici se na odstojnik i stupove učvršćuju pomoću svornjaka i zateznih klinova, koji se u slučaju potrebe mogu brzo i jednostavno rastaviti laganim izbijanjem klinova. Stupovi s odstojnikom usađuju se u otvore od čelilnih cijevi koje su ubetonirane u kolnik. Kosi demontažni završetak (DO i DDO) izvodi se u dužini 4 m, tako da je spušteni kraj branika posebno oblikovan i pričvršćen na stub s pločom koja je ugrađena u betonski temelj. Demontažni prijelaz izvodi se sa dva dilatacijska spoja.

DILETACIJA I PRIČVRŠČENJE OGRADE NA ZID

Na svim objektima na mjestu diletacije, čelična zaštitna ograda izvodi se s diletacionim spojem kojeg je “Dl” određen projektom, (“Dl”=dužina diletacije).

 

 

Zaštitna ograda na zidu pričvršćuje se na zidni odstojnik pomoću čeličnih sidrenih vijaka (čeličnih tipli).

DODATNI ELEMENTI ZAŠTITNE ODBOJNE OGRADE

RUKOHVAT

Nalazi se na mostovima i drugim objektima u naseljima, gdje postoje pješačka ili biciklistička staza, na tim mjestima postavlja se dodatak ograde s rukohvatima.

 

 

BARIJERE PROTIV ZASLJEPLJIVANJA

Na pojedinim dionicama autocesta dolazi do dodira svjetlosnih snopova vozila koja se kreću u različitim smjerovima. Da se izbjegne opasnost od zasljepljivanja vozača, preporuča se ugradnja barijera za zaštitu od zasljepljivanja prema važećim normama (vidi poglavlje →KVALITETA I NORME)

 

 

 

KAZALO: 1 Prihvatna konstrukcija 2 Element za zaštitu od svjetla

Elementi se montiraju na posebni nosač koji se pričvršćuje na centralni dio zaštitne ograde.

VRSTE BRANIKA ZAŠTITNE ODBOJNE OGRADE

OPĆENITO

U Republici Hrvatskoj prihvaćen je (odabran) jedinstven tip elemenata čelične zaštitne ograde za cestovne prometnice po njemačkom standardu RAL-RG 620 tip B, koji je jednako vrijedan kao i tip A, ali je znatno lakši, a samim tim znatno je jeftiniji. Po posebnoj naruđbi i nacrtima izrađuju se i branici surogati profila “A”i profila “B”.

BRANIK PROFIL “A” ima dužinu 4300 mm i 4318 mm.

 

BRANIK PROFIL “B”

 

 

POSTAVLJANJE ČELIČNE ZAŠTITNE CESTOVNE ODBOJNE  OGRADE

 

Općenito, zaštitna odbojna ograda mora se postaviti :

• U razdjelnom pojasu ovisno o veličini prometa • Na cestovnom objektu • Kada je cesta u nasipu višem od 3m • Ispred opasnog mjesta (bočne opasnosti) • Vodozaštita.

Zaštitna odbojna ograda postavlja se tako da prednja površina branika bude udaljena od vanjskog ruba kolnika najmanje 50 cm, a visina ugradnje iznosi 75 cm. Plaštevi (štitnici) čelične zaštitne odbojne ograde pričvršćuju se vijcima na stupove izravno ili preko distantnih elemenata (distancera). Stupovi se ugrađuju zabijanjem u tlo do potrebne dubine (cca 120 cm u tlo) ili pričvršćenjem stupova sa temeljnom pločom (anker ploče) na već ubetonirana sidra u objekt pomoću vijaka, odnosno u beton pomoću tipli i vijaka. Razmak stupova ovisi o tipu ograde te smije iznositi najviše 4 m (stupovi se zabijaju strojno ili pomoću temeljne ploče i sidrenih vijaka).

Montaža plašteva izvodi se tako da, gledajući u smjeru vožnje, kraj prethodnoga plašta prekriva početak sljedećeg plašta.

Kada čelična odbojna ograda prelazi preko objekta, montaža stupova i plašteva počinje od sredine objekta prema naprijed i prema nazad da bi se izbjeglo rezanje krajeva plašteva i bušenje novih rupa u plaštu, odnosno da bi se zadržao propisani razmak između stupova.

U slučaju kada nema dovoljno mjesta za ugradnju stupova ograde, distantni element (distancer) se pričvršćuje u vertikalne zidove na već ugrađena sidra vijcima, tiplama.

Stupovi (kolci) odbojne ograde mogu imate sljedeće poprečne profile i oblike :

• PROFIL: C-profil, Σ-profil i I-profil (starije ograde).

 

 

 

• OBLIK STUPA : ravni, konzolni – anker ploča, L-oblik.

 

 

Zaštitna odbojna ograda mora biti opremljena reflektirajućim oznakama – katadiopterima ili smjerokaznim stupićima na desnoj strani u smjeru vožnje crvene boje, a s lijeve strane bijele boje. Na kolniku s jednosmjernim prometom (krakovi raskriža), reflektirajuće oznake su s obje strane crvene boje. Razmak katadioptera je isti kao i kod postavljanja smjerokaznih stupića (vidi poglavlje →SMJEROKAZNI STUPIĆI).

Katadiopteri moraju biti napravljeni od retrorefleksivnog stakla (zrnaca) s propisanim koeficijentom retrofleksije (brze ceste i autoceste klase II).

PRIMJER: Zaštita TPS – pozivnih stupića zaštitnom odbojnom ogradom na brzoj cesti

Prije nailaska na TPS predviđeno je postavljanje jednostrane distantne odbojne ograde (JDO) u duljini od 60 m s polukružim završnim elementima i kosim spuštanjem na početku duljine 12 m, a iza TPS-a nastavak od 4m s kosim završetkom duljine 12 m. Sam TPS mora biti tako izveden da se omogući pristup osobama sa invaliditetom (kolica), izveden sa polukružnim završecima, odnosno otvor u ogradi mora imati minimalno 1 m.

 

 

Na početku i na kraju zaštitne odbojne ograde postavljaju se završni elementi koji se izvode kosim spuštanjem branika propisane duljine (4 ili 12 m) i ukapanjem u tlo sa polukružnim završnim elementom koji se mora premazati i zaštiti izolacijskim premazom na bazi bitumena na visini od 5 cm od razine tla.

Vidi poglavlje →PROBLEMI U PRAKSI.

U slučaju da se odbojna ograda postavlja u zavoju prevelikog koeficijenta zakrivljenosti te da ne bi došlo do deformiranja ili pucanja plašteva ograde, izrađuju se i kasnije montiraju specijalno-po mjeri proizvedeni zakrivljeni plaštevi koji omogućavaju laku montažu i postavljanje ,a također ispunjavaju i estetske zahtjeve u potpunosti (vidi poglavlje →PROBLEMI U PRAKSI).

Na mjestima proširenja kolnika gdje se nalaze platoi separatora ili trafostanica, potrebno je izvesti jednostranu demontažnu odbojnu ogradu tipa JDO/2. Stupovi demontažne ograde uvlače se u otvore načinjene od čeličnih cijevi koje su ubetonirane u kolnik.