ŽELJEZNIČKO CESTOVNI PRIJELAZ (ŽCPR) – nazivamo mjesto prijelaza cestovne prometnice preko željezničke pruge, odnosno građevinski gledano, mjesta križanja kolnika i gornjeg ruba tračnice koje se nalaze u istoj ravnini.

Radi velikih razlika u brzinama kretanja cestovnih i pružnih vozila, njihovim masama, naročito zaustavnim putovima, to su mjesta vrlo opasna zbog mogućnosti sudara. To je razlog zašto se ta mjesta osiguravaju na različite načine.

S motrišta cestovnoga prometa osiguranje ŽCPR-a možemo podijeliti u 2 skupine :

• PASIVNO (prometnim znakovima)
• AKTIVNO(uređajima za osiguranje cestovnih prijelaza).

AKTIVNO OSIGURANJE – može se ostvariti :

• MEHANIČKIM UREĐAJIMA
• ELEKTRONIČKIM UREĐAJIMA.

Najsigurniji način razdvajanja razina je gradnja nadvožnjaka ili podvožnjaka. Dovoljna razina sigurnosti postiže se ugradnjom signalnih uređaja koji obavještavaju sudionike u cestovnome prometu o približavanju željezničkog vozila. Na ŽCPR-u se daje prednost pružnim vozilima jer ona imaju veću masu, kreću se prisilnom putanjom i imaju dulji zaustavni put. To podrazumijeva da se kod nailaska vlaka, cestovni promet obustavlja.

Najčešći uzroci nesreća na ŽCPR-ima su nepoštivanje prometnih znakova, neprilagođena brzina vožnje, prelazak automobila ispod spuštenih branika, nepažnja vozača cestovnih vozila i pješaka te loše označeni i osigurani ŽCPR-i.

Zbog duljeg zaustavnog puta i manje učestalosti prolaza, prioritet se daje uvijek željeznici. Nastoji se potpuno ukinuti cestovni prijelazi u istoj razini. Dakako, to uvijek nije moguće te se teži smanjivanju njihova broja, što se postiže na sljedeće načine :

• Zamjena prijelaza nadvožnjacima-podvožnjacima
• Zamjenom dvaju ili više susjednih prijelaza jednim
• Osiguranjem cestovnih prijelaza u razini, suvremenim tehnološkim sredstvima
• Na tehničkim neosiguranim prijelazima, omogućavanjem potrebne vidljivosti.

Na prugama s velikim brzinama vlakova, većim od 160 km/h, križanje ceste i željezničke pruge mora biti izvedeno u dvije razine. U tom slučaju, preporuča se da cesta prelazi iznad željezničke pruge.

OSIGURANJE ŽCPR-a

PASIVNO OSIGURANJE – PROMETNI ZNAKOVI UPOZORENJA

Znak »prijelaz ceste preko željezničke pruge s branicima ili polubranicima« (A45) označuje blizinu prijelaza ceste preko željezničke pruge u razini koja je osigurana branicima ili polubranicima. Znak se izvodi s najmanje klasom II retrorefleksije;

Znak »prijelaz ceste preko željezničke pruge bez branika ili polubranika« (A46) označuje blizinu prijelaza ceste preko željezničke pruge u razini koja nije osigurana branicima ili polubranicima. Znak se izvodi s najmanje klasom II retrorefleksije.

Znak »Andrijin križ« (A47) označuje mjesto na kojem cesta prelazi preko željezničke pruge u razini bez branika ili polubranika s jednim kolosijekom, odnosno (A48) s dva ili više kolosijeka.

Kad uz cestu nema dostatno prostora za normalno postavljanje znaka, on se može postaviti tako da se zakrene za 90° udesno.

Znakovi se izvode s najmanje klasom II retrorefleksije.

Znak »Andrijin križ« ima oblik jednog odnosno dva kolosijeka.

Radi bolje uočljivosti, znak »Andrijin križ« može biti umetnut na ploču bijele podloge.

Znakovi se postavljaju samo na prijelazima ceste preko željezničke pruge u razini koji su potpuno nezaštićeni ili koji su zaštićeni samo uređajima za davanje svjetlosnih i zvučnih znakova, bez branika ili polubranika, i to na udaljenosti 5 m od najbliže željezničke tračnice, a ako okolnosti to zahtijevaju, i na manjoj, odnosno većoj udaljenosti, ali ne bliže od 3 m, odnosno ne dalje od 10 m od željezničke tračnice.

Ako je prijelaz ceste preko željezničke pruge u razini zaštićen uređajem za davanje svjetlosnih signala, znak se postavlja na istom stupu iznad svjetlosnih signala. Znak »Andrijin križ« mora biti uočljiv s udaljenosti najmanje 50 metara;

Znak »približavanje prijelazu ceste preko željezničke pruge s branicima ili polubranicima« (A49) označuje udaljenost do prijelaza ceste preko željezničke pruge u razini koji je osiguran branicima ili polubranicima.

Znak se izvodi s najmanje klasom II retrorefleksije.

Znak ima oblik pravokutnika, čiju osnovicu čini kraća stranica.

Znak se postavlja tako da se znak u obliku pravokutnika s tri kose pruge i odgovarajućim znakom opasnosti postavlja na 240 m ispred mjesta križanja ceste i željezničke pruge u razini, znak s dvije kose pruge na 160 m, a znak s jednom kosom prugom na 80 m ispred mjesta križanja ceste i željezničke pruge u razini tako da je niža strana kosih pruga bliža kolniku.

Znak opasnosti može biti postavljen i iznad znaka s jednom kosom prugom;

Znak »približavanje prijelazu ceste preko željezničke pruge bez branika ili  polubranika« (A50) označuje udaljenost do prijelaza ceste preko željezničke pruge u razini koja nije osigurana branicima ili polubranicima.

Znak se izvodi s najmanje klasom II retrorefleksije.

Znak ima oblik pravokutnika, čiju osnovicu čini kraća stranica.

Znak se postavlja tako da se znak u obliku pravokutnika s tri kose pruge i odgovarajućim znakom opasnosti postavlja na 240 m ispred mjesta križanja ceste i željezničke pruge u razini, znak s dvije kose pruge na 160 m, a znak s jednom kosom prugom na 80 m ispred mjesta križanja ceste i željezničke pruge u razini tako da je niža strana kosih pruga bliža kolniku.

Znak opasnosti može biti postavljen i iznad znaka s jednom kosom prugom;

AKTIVNO OSIGURANJE ŽCPR-a

Cestovni prijelazi preko 2 ili više kolosijeka osiguravaju se svjetlosnim signalima. Uključivanje i isključivanje signala obavlja se automatski, nailaskom vlaka na kolosiječne kontakte.

Kod brzina većih od 120 km/h pješački prijelazi moraju biti obavezno osigurani svjetlosnim i zvučnim signalima, a kod brzina ispod 120 km/h pješački prijelazi moraju biti riješeni samo mimoilaznim ogradama. Na križanju industrijskog kolosijeka sa cestom koji je osiguran uređajima, moraju se ugraditi iskliznice odnosno željeznički signali s obje strane prijelaza koji moraju biti u međusobnoj ovisnosti sa signalima na cesti.

STALNI ŽELJEZNIČKI SIGNALI ZA NAJAVU CESTOVNIH PRIJELAZA

Stalni željeznički signali za najavu cestovnih prijelaza su :

• Oznaka zaustavnog puta (bijeli stup s crvenim vrhom ili kontrolni signal)
• Oznaka uključne točke kod automatskih uređaja
• U slučaju da pruga ima ugrađen APB, za obaviješćivanje se koriste signali prostornih odsjeka.

NAPRAVE ZA OSIGURANJE CESTOVNIH PRIJELAZA U RAZINI

Naprave za osiguranje cestovnih prijelaza u razini su :

• Uređaji osiguranja koji se uključuju ručno
• Uređaji osiguranja koji se uključuju daljinski s centralne postavnice
• Uređaji osiguranja koji uključuje i isključuje sam vlak pri dolasku i odlasku.

Branici i polubranici

Branici i polubranici su naprave namijenjene zatvaranju prometa vozila i pješaka u smjeru na koji su poprečno postavljene.

Na branicima se svjetlosno trepćuće crveno svjetlo postavlja na sredini branika, a na polubraniku na kraju polubranika.

Promjer kruga trepćuća svjetla je minimalno 210 mm.

Branici kojima se na prijelazu ceste preko željezničke pruge u razini zatvara promet čitavom širinom ceste (slika K42) moraju biti označeni s najmanje tri crvena reflektirajuća stakla od kojih jedno mora biti smješteno na sredini branika, a druga dva bliže krajevima branika.

Polubranici, kojima se na prijelazu ceste preko željezničke pruge u razini zatvara promet samo do polovice širine ceste (slika K43), moraju biti označeni s najmanje tri crvena reflektirajuća stakla postavljena na odgovarajućim razmacima po čitavoj dužini polubranika, od kojih jedno mora biti smješteno na samom kraju polubranika.

Kad se branici i polubranici postavljaju na ulazu na parkiralište ili garaže, obojani su crvenim i poljima i po mogućnosti označeni najmanje jednim crvenim reflektirajućim staklom.

Branici i polubranici moraju biti obilježeni crvenim reflektirajućim staklima i ako su obilježeni posebnim postojanim ili trepćućim crvenim svjetlima.

Reflektirajuća stakla iz st. 1. i 2. ovog članka moraju imati površinu barem 40 cm, a moraju se postaviti tako da su uočljiva iz smjera ceste na kojem se zatvara promet.

Branici i polubranici moraju po cijeloj dužini biti presvučeni retroreflektirajućom tvari klase II

Osiguranje branicima i polubranicima koristi se obično u naseljima i na mjestima učestalog prometa. Branici se postavljaju na udaljenosti 3 m od najbliže tračnice. Branicima se može upravljati ručno. Uređajem rukuje čuvar cestovnog prijelaza neposredno uz sam prijelaz ili s određene udaljenosti s koje ima preglednost prijelaza. Ako čuvar nije cijelo vrijeme pokraj branika kod napuštanja radnog mjesta mora branike učvrstiti (zaključati), a brava s ključem se nalazi na uređaju za postavljanje branika.

Postavljanje branika se može izvesti i daljinski žicovodom ili elektromotorom. Kod daljinskog upravljanja branicima, postavljaju se tzv. prerezivi branici. Prije spuštanja branika sudionici se opominju predzvonjenjem u trajanju od 15 do 25 sekundi.

Motke polubranika zatvaraju samo pola ceste i vozilo ne može ostati “zarobljeno” na cestovnom prijelazu. Uključivanje zvona, svjetlosnih signala, spuštanje i dizanje motki polubranika obavlja se automatski, nailaskom vlaka na uključne i isključne točke.

Osiguranje svjetlosnim signalima i zvonom

Svjetlosni znakovi za označivanje prijelaza ceste preko željezničke pruge u razini mogu biti znakovi za označivanje branika i polubranika i znakovi kojima se najavljuje približavanje vlaka, odnosno zatvaranje prijelaza branicima ili polubranicima.

Osim označivanja prijelaza ceste preko željezničke pruge svjetlosnim znakom, prijelaz se mora osigurati i zvučnom signalizacijom.

Ako se svjetlosnim znakovima na prijelazu ceste preko željezničke pruge u razini bez branika ili polubranika najavljuje približavanje vlaka, odnosno spuštanje branika ili polubranika na prijelazu ceste preko željezničke pruge s branikom ili polubranikom te ako se tim znakovima sudionici u prometu obavješćuju o tomu kako je branik ili polubranik u zatvorenom položaju, ti se svjetlosni znakovi daju izmjenično paljenjem dvaju crvenih svjetala kružnog oblika promjera 300 mm.

Svjetla se moraju nalaziti jedno pored drugog u vodoravnoj osi na ploči koja ima oblik istostraničnog trokuta s vrhom okrenutim prema gore, čije boje i dimenzije odgovaraju boji i dimenzijama znaka opasnosti duljine stranice istostranična trokuta 120 cm (znak G23), boje retrorefleksije klase III.

Svjetla se izvode u tehnologiji svjetlećih dioda (LED).

NAČIN RADA AUTOMATSKOG UKLJUČIVANJA

Kada u području prijelaza nema vlaka, motke branika su u vertikalnom položaju, a svjetla na cestovnim signalima ugašena, ako je prijelaz slobodan. I u slučaju osiguranja s polubranicima, vlak svojim nailaskom automatski aktivira uređaj. Prijelazom kotača vagona preko kontakata k1 k11 i k2 k12 aktivira se automatika. Uključuje se zvonjenje, signalne svjetiljke na putu uz prugu se naizmjenično pale i gase i nakon podešenog vremena (10 do 30 sekundi), motke se počinju spuštati. Spuštanje može trajati 8 do 15 sekundi. Nakon toga ostaje uključena samo svjetlosna signalizacija, a kada zadnja osovina vlaka prijeđe preko isključnog kontakta k3, nakon podešenog vremena (oko 5 sekundi), motke branika se dižu i isključuje se svjetlosna signalizacija.

Motke se najčešće spuštaju i dižu pomoću elektromotora s elektromagnetskom kočnicom, a postoje izvedbe na hidraulični pogon. I u jednom i u drugom slučaju mora se omogućiti i ručni pogon u slučaju kvara ili nestanka struje.

Sustav za upravljanje elementima za osiguranje cestovnog prijelaza obično je smješten neposredno uz prijelaz u posebno izgrađenoj kučici, kontejneru ili samostojećem ormaru. Najvažniji element osiguranja je sustav za detekciju nailaska vlaka. Najčešći sustav za detekciju približavanja vlaka su kolosiječni kontakti, ali se mogu koristiti i izolirani odsjeci, pa se tako kod elektroničnih uređaja najčešće koriste izolirani odsjeci bez izoliranih umetaka.

Kako bi se osigurala potrebita pouzdanost uređaja, potrebno je analizirati moguće uzroke kvara automatike. Automatika može zakazati u ovim slučajevima :

• Neaktiviranje detektora nailaska vlaka (kolosiječnog kontakta)
• Pregaranja žarulja
• Kvar elektromotora postavljača polubranika
• Kvar napojnog ili relejnog uređaja
• Lom motke polubranika

Kako se u slučaju bilo kakve neispravnosti, zbog održanja potrebne razine sigurnosti odvijanja cestovnog prometa, mora se automatski uključiti zabranjen prolaz cestovnim vozilima. Udvostručavanjem nekih elemenata povećava se sigurnost prometa na putnim prijelazima.

Elementi koji bi mogli postati uzrok smetnji ili kvara su :

• Akomulatorske baterije
• Ispravljači
• Žarulje
• Kolosječni kontakti

TROKUT PREGLEDNOSTI

Preglednost ceste na željezničku prugu određena je elementima propisanog trokuta preglednosti. Trokutom preglednosti osigurava se sudionicima u cestovnom prometu nesmetan vidik na željezničku prugu s obje strane ceste radi pravodobnog uočavanja vlaka u cilju sigurnog prelaska preko željezničke pruge.

Elementi trokuta preglednosti jesu :

• Da su kutovi križanja ceste i željezničke pruge različiti, ali ne manji od 20º
• Da se cestovno vozilo prije prelaska željezničke pruge mora zaustaviti, a nakon pokretanja kreće se jednolikom ubrzano dok ne postigne brzinu od 5 km/h uz ubrzanje od 1 m/s².
• Da se točka zaustavljanja nalazi u ravnini sa prometnim znakom Andrijinim križ
• Da su na prugama dopuštene različite brzine prolaska vlakova
• Da su različite duljine cestovnih vozila koja prelaze željezničku prugu.

USPOREDBA RAZLIČITIH TIPOVA CESTOVNIH PRIJELAZA

Troškovi izgradnje cestovnog prijelaza u dvije razine u odnosu na troškove osiguranja  križanja željezničke pruge i ceste  u istoj razini odnose se  kao 10:1. Ekonomska analiza pokazuje da financijska sredstva dovoljna za izgradnju samo jednog podvožnjaka ili nadvožnjaka mogu biti dostatna za izgradnju 10 cestovnih prijelaza u razini opremljenih najsuvremenijim SS-uređajima.

U svrhu još veće razine sigurnosti na željezničkim cestovnim prijelazima ugrađuju se i dodatni uređaji za automatsko snimanje vozila koja prelaze željezničku prugu unatoč upaljenoj svjetlosnoj signalizaciji. Također se ugrađuju i dodatni uređaji za detekciju prisustva u ugroženom području, te dodatni kontrolni željeznički signali kako bi se vlak u okviru tehničkih mogućnosti zaustavio prije naleta na cestovno vozilo.

Upotrebom digitalnog mobilnog telekomunikacijskog sustava GSM-R, moguće je informaciju o stanju na ŽCPR-u prenijeti direktno u kabinu lokomotive.

Stanje i broj ŽCPR u na mreži HŽ-a Republici Hrvatskoj na dan 31.12.2004.

Napomena: Bez pruge I 109 Vinkovci – Osijek i pruge II 212 Sisak Caprag – Karlovac na kojima se do daljnjega ne predviđa ponovna uspostava prometa.