Smirivanje prometa

POVIJEST SMIRIVANJA PROMETA

Brzi razvoj automobilizma, a naročito prometa osobnih vozila, prouzrokovao je neprekidno smanjenje površina namijenjenih pješacima i biciklistima.

Potkraj sedamdesetih godina počinju se pojavljivati prve ideje o organiziranoj promjeni postojećeg stanja, iako su pojedinačni primjeri mjera za smirivanje brzina ili sprečavanje mogućih konflikata između različitih vrsta sudionika u prometu poznati već iz davnina.

Po nekim izvorima, prve mjere za smirivanje prometa pojavljuju se u skandinavskim zemljama (prema nekim izvorima, 1970-te u Danskoj), gdje ih okolina dobro prihvaća, pa je to razlog za njihovu intenzivnu upotrebu, a kasnije se prenose i u UK i u SAD.

NAMJENA MJERA ZA SMIRIVANJE PROMETA

Proizlazeći od definicije da smirivanje prometa predstavljaju mjere (sustavne, regulativne, tehničke…)za uređenje prometne situacije u urbanoj okolini, dolazi se i do njihove osnovne namjene:

promijeniti i preoblikovati postojeće prometne površine u urbanoj okolini
onemogućiti prevelike brzine motornih vozila
smanjiti broj motornih vozila na tom području
poboljšati vidljivost pješaka od motoriziranih sudionika
poboljšati preglednosti vozača

CILJEVI UVOĐENJA MJERA SMIRIVANJA PROMETA

§ smanjenje broja prometnih nezgoda

§ smanjenje posljedica prometnih nezgoda

§ povećanje površina za nemotorizirane sudionike u prometu

§ smanjenje štetnog utjecaja na okoliš

UVJETI ZA IZBOR MJERA

Osnovna tri kriterija za izbor naprava i mjera za smirivanje prometa su:

funkcija ceste
prometni uvjeti
dodatni kriteriji

Prometna funkcija cesta u naseljima dijeli se na funkciju povezivanja i funkciju dostupnosti- obje treba respektirati!!

U nastavku su navedene samo neke osnovne funkcije, koje je potrebno uvažavati prilikom svakog planiranja mjera za smirivanje na nekom području:

§ funkcija urbanističkog uređenja

§ socijalna funkcija

§ ekološka funkcija

§ ekonomska funkcija.

Među dodatne kriterije za izbor naprava i mjera za smirivanje prometa ubrajaju se :

§ položaj ceste u prostoru (lokacija)

§ struktura vozila (promet autobusa i teretnih vozila)

§ štetne emisije

§ opterećenje bukom

§ kašnjenja interventnih vozila

§ održavanje cesta

§ urbanistički uvjeti.

Postupak pri uvođenju mjera za smirivanje prometa:

§ određivanje područja obrade na osnovi nacrta cestovne mreže naselja

§ određivanje dopuštene brzine na dionici i selekciju mjera

§ određivanje prometnih uvjeta i selekciju mjera

§ provjeru dodatnih kriterija i selekciju mjera

UVJETI ZA UVOĐENJE MJERA SMIRIVANJA PROMETA

Zahtijevanih uvjeta za uvođenje pojedine mjere za smirivanje prometa je više:

§ brzina vozila danas

§ željena brzina u budućnosti

§ položaj područja obrade(stara gradska jezgra…)

§ jakost i struktura prometnog toka

§ horizontalni tok ceste

§ prisutnost većeg broja biciklista

§ linije gradskog autobusnog prometa…

PODJELA MJERA ZA SMIRIVANJE PROMETA

Mjere za smirivanje prometa, podijeljene u skupine po svojoj prirodi odnosno načinu djelovanja:

§ sustavne mjere

§ regulativne mjere

§ upozoravajuće naprave

§ izbočine i platforme

§ suženja i razgraničenja smjernih voznih trakova

§ smicanje osi ceste.

Sustavne mjere su određene prometnim uređenjem što ga za cestu ili njen dio odredi upravitelj ceste.

Prometno uređenje sadrži:

§ određivanje smjera koji ima prednost te načina vođenja prometa

§ ograničenja uporabe ceste s obzirom na vrstu prometa

§ ograničenje brzine

§ uređenje prometa u mirovanju

§ određivanju područja smirenog prometa, područja ograničene brzine i područja (zona za pješake)

§ određivanje drugih obveza sudionika u cestovnom prometu.

Regulativne mjere predstavljaju niz prometnih pravila koje definira “Zakon o sigurnost prometa”. U praksi se odražavaju u obliku primjerene prometne signalizacije. Ta vrsta mjera nema posebnog utjecaja na smirivanje, ali se pomoću njih mogu jasno definirati prometna pravila i za cestu ili njen dio, kao i za cijelo naselje ili njegov dio.

Među upozoravajuće naprave ubrajaju se optičke i zvučne naprave za upozoravanje. Njihova namjena je upozoravanje vozača da se približavaju području ograničene brzine.

Izbočine i platforme su namijenjene prisilnom smanjenju brzine motoriziranih sudionika. Ubrajaju se među oštrije mjere za smirivanje prometa i postavlja ih se na mjestima gdje se želi vozača motornih vozila fizički prisiliti na smanjenje brzine vožnje.

Suženje i razgraničenja smjernih voznih trakova pripadaju u linijske mjere za smirivanje prometa i veoma su upotrebljivi u slučaju kada dionicom ceste prolazi linija gradskog autobusnog prometa ili je na dionici veći postotak teretnih vozila.

Smicanje osi ceste je linijska mjere za smirivanje prometa, upotrebljiva u slučaju kada na dionici ceste teče linija gradskog autobusnog prometa ili veći postotak teretnih vozila. Veoma je učinkovita njihova upotreba u stambenim četvrtima jer omogućava povećanje broja parkirnih mjesta uzduž ceste.

PRAKTIČNA PRIMJENA

Najčešće mjere koje se primjenjuju za smirivanje prometa na kolniku jesu:

OPTIČKE BIJELE CRTE UPOZORENJA

Namjena crta je da upozore vozača na potrebu smanjivanja brzine. Crte se izvode serijskim postavljanjem najmanje 4 bijele retrorefleksivne trake poprečno na smjer vožnje preko cijele širine prometnog traka, sve veće širine i na sve manjem razmaku. Prva crta mora biti širine 20 cm, a sljedećim crtama se širina povećava za 10 cm (slika K50). Razmak između crta ovisi o početnoj (npr. 80 km/h) i konačnoj brzini (npr. 40 km/h) koju vozilo postiže prije opasnog dijela ceste (slika K51).

OPTIČKE BIJELE CRTE UPOZORENJA se postavljaju ispred raskrižja, pješačkih prijelaza, ispred opasnog dijela ceste, ispred ploče C79 (naziv naseljenog mjesta), cestarinskih naplatnih mjesta, graničnih prijelaza i slično.

TRAKE ZA ZVUČNO UPOZORAVANJE VOZAČA (ZVUČNA TRAKA)

Trake imaju funkciju upozoriti vozača da smanji brzinu motornog vozila, na taj način da pri prijelazu vozila proizvode tihe vibracije i zvučne efekte (slika K52).

K52

Trake se izvode hrapavljenjem kolničkog zastora površinskim sredstvima, glodanjem ili nanošenjem eruptivne kamene granulacije veličine 8 do 12 mm.

Zvučne trake se izvode u paru na udaljenosti 1.8 m (2 m), preko prometnog traka, širine 15 do 40 cm i visine 5 do 12 mm na međusobnom razmaku koji ovisi o početnoj (npr. 80 km/h) i konačnoj brzini (npr. 40 km/h), koju vozilo postiže prije opasnog dijela ceste.

Zvučne trake mogu se postavljati ispred škola, vrtića, željezničkih prijelaza, pješačkih prijelaza, cestarinskih naplatnih prolaza, križanja i opasnih zavoja gdje su velike brzine kretanja i gdje se želi zvukom i malim vibracijama vozila, upozoriti vozača na smanjivanje brzine prema propisanom ograničenju na cesti.

VIBRACIJSKE TRAKE

Vibracijske trake pri prijelazu vozila proizvode jače vibracije i zvučne efekte i time upozoravaju vozača da smanji brzinu. Trake su položene u paru na međusobnoj udaljenosti 1.8 m (2 m), slika K53.

Vibracijske trake izvode se od kamene eruptivne granulacije preko cijele širine kolnika, širine 20 cm do 40 cm i visine 18-25 mm. Razmak para traka ” a ” ovisi o najvećoj dopuštenoj brzini, što, u pravilu, predstavlja vremenski prolaz od jedne sekunde, odnosno dvije sekunde.

Vibracijske trake postavljaju se na mjestima gdje se želi upozoriti vozača na vožnju prema propisanom ograničenju brzina na cesti.

UMJETNE IZBOČINE

Umjetne izbočine su građevinski elementi koji se postavljaju prije zone smirivanja prometa, većinom u stambenim ulicama, obilježenim prometnim znakom C21 (zona u kojoj je ograničena brzina ili prometnim znakom C25 (područje smirenoga prometa), slika K54.

Izbočine se postavljaju preko polovine ili po cijeloj širini prometnog traka.

Ako se postavljaju u nizu, međusobna udaljenost izbočina može iznositi 20 do 60 m, ovisno o situaciji.

Ovisno o ograničenju brzine, sljedećih su dimenzija :

Za 50 km/h ili manje, njihova širina ne smije biti manja od 60 cm, a visina ne smije prelaziti 3 cm.
Za 40 km/h ili manje, njihova širina ne smije biti manja od 90 cm, a visina ne smije prelaziti 5 cm.
Za 30 km/h ili manje, njihova širina ne smije biti manja od 120 cm, a visina ne smije prelaziti 7 cm.

Prva dva tipa moraju se izvoditi od modularnih elemenata (gume ili plastične mase), a treći tip može se izvoditi i od asfaltne mase.

Izbočina poprečno na smjer vožnje na spoju s kolnikom ne smije imati rubove.

UZDIGNUTE PLOHE

Uzdignute plohe su građevinski izvedene površine za prisilno smanjivanje brzine.

Izvode se pojedinačno ili u nizu, obično na mjestima gdje se pojedinačno ili u nizu većinom nalazi obilježeni pješački prijelaz (slika K55).

Visina plohe je 7 do 12 cm. Nagib prilaznih rampi iznosi između 1:10 do 1:20, a dužina prilaznih rampi ovisi o visini plohe i minimalno je dužine od jednog metra.

DODATAK

SISTEMI ZA SMIRIVANJE PROMETA

izbočine (jastuci)
izbočine (trakaste)
razdjelnici
rubnjaci
stupovi

MATERIJALI I IZRADA

Oprema za smirivanje prometa se izrađuje od gotovih plastičnih elemenata koji se postavljaju na kolnik i pričvršćuju vijcima i tiplama. Pored toga se s obje strane kolnika na pločnik ili bankinu postavljaju markeri koji upozoravaju vozače na izbočinu na kolniku.

TERMO PLASTIKA

Flexiline (predoblikovana termoplastika svih oblika i dimenzija za manje površine, aplikacija plinskim grijačem)
Termoplastika (aplikacija ekstruzijom ili spraj, topli)
Materijali za površine posebne namjene, protuklizne, print – kocke, autobusne trake, zvučne trake, itd.

Termoplastika aplicirana i pred-oblikovana ima izuzetna svojstva, a održivost aplikacije ovisi o intenzitetu prometa, ali rezistentna je najmanje dvije godine, bez obzira na promet.

Specijalni materijali za biciklističke staze, protuklizne i ekološki prihvatljive. Također su vrlo trajne i jezgra gubi svojstva tek nakon tri do pet godina.

Aerosoli za označavanje, apliciranje u svim položajima imaju široku primjenu .

STROJEVI

Stontexsprayer (za aplikaciju Coloursafe)
Line Lazer aplikacija boje
Veliki izbor strojeva za aplikaciju termoplastike od Mini do najvećih, za autoceste

BOJE

Easymark (aerosol) aplikacija do 150m
Easymark Spot (za označavanje u graditeljstvu)
Cataphos (boja na bazi gumenih čestica)
CR (boja na bazi plastificiranih čestica)
Coloursafe – dvokomponentna boja za posebne namjene, protuklizna
WB boje na bazi vode.

ISO9001 i ISO9002 su certifikati proizvoda za smirivanje prometa.

NAPOMENE :

Umjetne izbočine su konveksnoga profila, a uzdignute plohe trapeznog profila, koje se moraju razlikovati od kolne površine ceste po materijalu i boji tako da su dobro vidljive danju i noću.

Umjetne izbočine i uzdignute plohe mogu se postavljati samo na cestama u naselju (stambenim četvrtima) kojima se prilazi zonama u kojima je nužno usporavanje brzine kretanja vozila radi sigurnosti prometa, a na temelju prometnog projekta i analize opravdanosti, uz prethodnu suglasnost po članku 44. Zakona o javnim cestama (NN. Br. 180/04).

Uporaba umjetnih izbočina i uzdignutih ploha nije dopuštena na cestama kojima se češće kreću vozila Hitne pomoći (prilazi bolnicama).

Umjetne izbočine i uzdignute plohe moraju biti označene dopunskom pločom E44 uz prometni znak A34 (B31 ili C04) i prometnim znakovima C10 (izbočina na cesti), K17 i K18 (ploča za označavanje bočne zapreke) i oznakama na kolniku. Njihova površina mora biti od neklizajućeg materijala i označena stalnim reflektirajućim tvarima na onoj strani s koje se vozilo približava.

Umjetne izbočine moraju biti dobro usidrene u kolnički zastor kako bi se spriječilo odvajanje pojedinačnih elemenata ili njihovih dijelova. U zoni umjetnih izbočina i uzdignutih ploha, moraju se provesti primjerene mjere odvodnje.