Problemi u praksi
Bez obzira na kvalitetu prometnih projekata i prateće dokumentacije, iznenadne situacije i problemi na terenu istiskuju brzu, efikasnu reakciju i rješavanje problema. Ako situacija dopušta, veoma je bitno da rješenja nepredviđenih problema budu dugoročna jer u suprotnom, kratkoročna rješenja istiskuju stalne prilagodbe i nadopune što dakako nije u interesu izvoditelja radova i investitora kao i sigurnosti svih sudionika u prometu.
Pregled problematike postavljanja prometne signalizacije i opreme ceste te stvarne situacije na našim cestama :
ŽAŠTITNE ODBOJNE OGRADE
1. ZAŠTINA ODBOJNA OGRADA SJEČE PVC CIJEV ODVODNJE
Zbog dinamike izvođenja radova logično je da se proces postavljanja i implementacije odvodnje cestovne prometnice (PVC cijevi) obavlja prije postavljanja i montaže zaštitne odbojne ograde. Cijevi odvodnje se u pravilu postavljaju tako da osovina cijevi bude 150 cm od ruba asfalta (brze ceste i autoceste) ali u praksi cijevi znaju biti postavljene mnogo bliže rubu asfalta.
Takve situacije pogoduju preklapanja stupova zaštitne odbojne ograde koji se zabija 120 cm u tlo i PVC cijevi odvodnje. Imamo dva rješenja :
• Rezanje, skraćivanje stupova zaštitne odbojne ograde što je mimo pravila struke i znatno narušava sigurnost sudionika u prometu te se nikako ne preporučuje!!!!!.
• Traženje slobodnoga prostora izmeću cijevi odvodnje i rubnjaka prometnice, što u praksi znaci zabijanje stupova odbojne ograde uz sam rub rubnjaka (rigola ili betonske cijevi s prorezom). Dakako, time plašt odbojne ograde nije udaljen 50 cm od ruba asfalta kako nalaže struka ali je uvelike kvalitetnije i sigurnije rješenja problema.
Više: → ODBOJNA OGRADA
2. ZABIJANJE ODBOJNE OGRADE U PROSTORU ISPOD OBJEKTA PROMETNICE
Prema pravilima struke obavezna je zaštita objekta (upornjaka nadvožnjaka) od udara motornoga vozila. U pravilu se takvi objekti zaštićuju zaštitnom odbojnom ogradom i to 48 m prije i 12 m poslije objekta (+ kosi završetci).
Prostor uz rub samoga objekta često je problematičan zbog svoje tvrdoće te je veoma teško zabijati stupove zaštitne odbojne ograde. Imamo tri rješenja :
• Zabijanje stupova odbojne ograde uz rub objekta ako sastav tla to dopušta (mekano tlo, zemlja, sitno kamenje).
• Pri zabijanju stupova odbojne ograde u čvrsto i kamenito tlo treba eliminirati opciju zabijanja stupova i pribjeći betoniranju platoa uz cijelu dužinu štićenog objekta na kojem se kasnije metodom bušenja i umetanjem kapsula montiraju i pričvršæuju anker ploče sa stupovima odgovarajuće visine te se na kraju umontiravaju plaštevi zaštitne odbojne ograde.
• Bušenje rupa stupova odbojne ograde uz korištenje bušeće garniture te postavljanje stupova odbojne ograde. Poželjno je ubetoniravanje stupova odbojne ograde.
Više: →ODBOJNA OGRADA
3. MONTAŽA DVOSTRANE ZAŠTITNE ODBOJNE OGRADE
Česti su slučajevi preklapanja dvostruke zaštitne odbojne ograde sa vodovima cestovne rasvjete. Rješenje tog problema je pravovremena reakcija i koordinacija prometnoga i elektro-građevinskoga inženjera u prepoznavanju problema i izmicanju vodova cestovne rasvjete u lijevu ili desnu stranu od mjesta zabijanja stupova odbojne ograde. Time postižemo izbjegavanje oštećenja kablova cestovne rasvjete i simetričan položaj postavljene i montirane odbojne ograde.
Više: →ODBOJNA OGRADA
4. SPOJ ZAŠTITNE ODBOJNE OGRADE PROMETNICE I OBJEKTA (MOSTA)
Problem spoja zaštitne odbojne ograde cestovne prometnice i zaštitne odbojne ograde objekta (mosta, nadvožnjaka, putnoga prijelaza) česta je pojava prilikom montaže odbojnih ograda.
Faktori ovisnosti kvalitete montaže spojeva tih dvaju ograda ovise o:
• Kvaliteti postavljene odbojne ograde na samom objektu (koja se u pravilu postavlja prva)
• Kvaliteti, tj. iskustvu tima za postavljanje i montažu odbojnih ograda koji bi trebao postaviti ogradu i nadovezati se na postojeću ogradu objekta, a da u vidu kvalitete radova i vizualno-estetski ne narušava norme, kao i visinu, horizontalni položaj ograde kao takve.
Više: →ODBOJNA OGRADA
5. ŽAŠTITNA ODBOJNA OGRADA U RASKRIŽJIMA PRED OBJEKTOM
Nadvožnjaci i drugi građevinski objekti u raskrižjima cestovnih prometnica moraju biti zaštićeni. Česti su slučajevi kada se odbojna ograda mora pobijati direktno u asfalt kako bi se zaštitili sudionici u prometu od direktnoga udara u objekt (račvanje glavnog smjera prometnice i silazno-ulaznoga kraka raskrižja).
U takvim slučajevima zaštitna odbojna ograda se pobija u obliku trokutaste kompozicije gdje sam vrh te konstrukcije spaja polukružnim završetkom koji obavezno mora biti propisno označen vidljivom upozoravajućom oznakom ili propisanim prometnim znakom.
Alternativa tome su posebne naprave za ublažavanje udara (tzv. “Crash Cushions”), koji zahtijevaju izdvajanje popriličnih financijskih sredstava.
Više: →ODBOJNA OGRADA
6. POSTAVLJANJE I MONTAŽA ZAŠTITNE ODBOJNE OGRADE U KRIVINAMA
Ako je polumjer zakrivljenosti u dopuštenim granicama koje dopuštaju postavljanje zaštitne odbojne ograde bez pucanja i deformacije te je montirana ograda vizualno-estetski prihvatljiva, tada je moguće postaviti odbojnu ogradu u krivini (zavoju).
U suprotnom, obavezna je montaža i upotreba zakrivljenih i po naruðbi izrađenih polumjera(plašteva) odbojne zaštitne ograde koji zadovoljavaju sve norme i uvjete iz pravilnika.
Više: →ODBOJNA OGRADA
U situacijama kao na slikama iznad poželjno je umjesto konvencionalnoga ravnoga plašta ugraditi zakrivljeni plašt.
Na slikama je prikazana upotreba posebno izrađenoga plašta odbojne ograde određenog radijusa zakrivljenosti. Time su postignuta bolja zaštitna svojstva odbojne ograde te je vizualno-estetska komponenta daleko prihvatljivija.
7. STARA I OŠTEÈENA ZAŠTITNA ODBOJNA OGRADA
Iako se poprilično uradilo na zamjeni starih i oštećenih odbojnih ograda, ovakav primjer je još uvijek česta pojava na našim prometnicama naročito lokanim i županijskim cestama te predstavlja opasnost i nagrđuje vizualni identitet okoline.
Više: →ODBOJNA OGRADA
8. ZAŠTITNA ODBOJNA OGRADA JE POSTAVLJENA PRE DALEKO OD KOLNIKA
Da li zbog preklapanja sa PHD cijevima odvodnje ili zbog drugih razloga zaštitna odbojna ograda je udaljena puno više od 50 cm od ruba kolnika (asfalta). Time se drastično gube zaštitna svojstva ograde te èak povećavaju faktori rizika za sudionike u cestovnome prometu.
Više: →ODBOJNA OGRADA
ZAŠTITNA ŽIČANA OGRADA
PROBLEMI POSTAVLJANJA ZAŠTITNE ŽIČANE OGRADE
• Preveliki razmak između žičane ograde i tla (min.5 cm). • Nedovoljna količina betona utrošenoga na betoniranje temelja žičane ograde • Nedovoljna zategnutost-èvrstoæa zaštitne žičane ograde. • Nije definiran oblik, nacrt i granica zaštite laguna i separatora. Usuglasiti s nadzornim inženjerom i granicama eksproprijacije. • Postavljanje zaštitne žičane ograde u zoni objekta (nadvožnjaka, podvožnjaka, mosta, …) • Fizička oštećenja.
Više: →ŽIČANA OGRADA
OKOMITA SIGNALIZACIJA, KONZOLNO-PUTOKAZNE KONSTRUKCIJE
1. POSTAVLJANJE PROMETNIH ZNAKOVA NA “VRHOVIMA” RASKRIŽJA
Na čvorištima cestovnih prometnica vrlo su česte situacije kada se na relativno maloj površini u samim vrhovima čvorišta (krakovi) trebaju postaviti prometni znakovi. Dolazi do kolizije kosih završetaka zaštitnih odbojnih ograda, temelja i stupova cestovne rasvjete i cijevi odvodnje.
Rješenje je da se minimalizira broj stupova prometnih znakova te tako izbjegne “gužva” i dobije potreban manevarski prostor za montažu prometnih znakova.
Više: → PROMETNI ZNAKOVI
2. POSTAVLJANJE PROMETNIH ZNAKOVA NA STACIONAŽAMA SOS UGIBALIŠTA
Prema osobnom iskustvu jako je česta situacija postavljanja prometnih znakova (najèešæe znakova upozorenja i zabrane!!!) na stacionažama koje se podudaraju s stacionažom SOS ugibališta.
Kao što je rečeno, najèešæe su to znakovi velike važnosti koji bi po osobnome sudu trebalo izmaknuti prije ili poslije SOS ugibališta kako se ne bi izgubilo na njihovoj vidljivosti i uočljivosti.
U slučaju zadržavanja auto kamiona, autobusa ili nekog većeg motornog vozila na ugibalištu u cijelosti se gubi vidljivost i uočljivost znaka što dakako ne ide u prilog sigurnosti prometa na cestovnoj prometnici. Bez predrasuda, radi se o očitom propustu projektanta prometnog projekta i pravilnika općenito !!!
Više: → PROMETNI ZNAKOVI
3. POSTAVLJANJE PUTOKAZNIH PLOČA U USJECIMA
Prilikom postavljanja putokaznih ploča većih dimenzija pozicioniranih u usjecima, potrebno je strojno iskopati-proširiti iskop pokosa tako da sam vrh, rub putokazne ploče ne dodiruje stijenu.
Također, ako je usjek zaštićen mrežom protiv odrona kamenja, potrebno je istu izrezati prema gabaritima i dimenzijama putokazne ploče.
Više: → PUTOKAZNE PLOČE
4. POKLAPANJE TEMELJA PUTOKAZNO-KONZOLNIH KONSTRUKCIJA S ODVODNJOM
Zbog velikih dubina iskopa temelja i dimenzija temelja putokazno-konzolnih konstrukcija, česti su slučajevi poklapanja i kolizije istih s cijevima odvodnje i vodovima cestovne rasvjete. Gotovo je nemoguće izbjeći izmicanje cijevi odvodnje (elektro vodova). U takvim situacijama pribjegava se betoniranju temelja iznad cijevi odvodnje i kablova rasvjete ali jedino u konzulatciji i s odobrenjem nadzornoga inženjera gradilišta i projektanta prometnog projekta jer u suprotnom narušena je statika samoga portala kao i sigurnost sudionika u prometu. Problem se dakako pripisuje projektantu prometnoga projekta koji nije uvidio mogućnost kolizije i preklapanja elemenata prometne signalizacije s elementima odvodnje i elektromontažnih radova.
Više: →KONZOLE I PORTALI
5. PROVJERA VELIÈINA (VISINA) SLOVA NA PUTOKAZNIM PLOČAMA
Regulirano pravilnikom. Provjera.
Više: →PRAVILNICI I ZAKONI
6. POSTAVLJANJE PROMETNIH ZNAKOVA NA ODMARALIŠTIMA I PJEŠAČKIM ZONAMA
Prometni znakovi koji se nalaze unutar područja odmarališta i prostora aktivnosti pješaka moraju biti postavljeni na visini od minimalno 220 cm (donji rub prometnoga znaka).
Čest slučaj nepravilnosti na našim prometnicama, a naročito u gradskim-urbanim sredinama jest činjenica da su znakovi u tzv. “pješačkim zonama” postavljeni na jako malu visinu koja ugrožava prolaz pješaka.
Odgovorna tijela trebala bi reagirati što se tiče ovoga problema jer je pitanje vremena kada æe pojedinac ugrabiti mogućnost tužbe i pokrenuti pravni postupak u kojem zasigurno ima pravo !!!!!
Više: → PROMETNI ZNAKOVI
.KVALITETA IZRADE PROMETNIH ZNAKOVA
Valja obratiti pozornost da se propisana klasa folije prometnoga znaka poklapa sa realnim stanjem postavljenoga prometnoga znaka na terenu i ugovorenim troškovnikom. Isto vrijedi i s materijalom stupa prometnog znaka.
Više: → PROMETNI ZNAKOVI Više: → PUTOKAZNE PLOÆE Više: → KVALITETA I NORME
8. LOŠA VIDLJIVOST PROMETNIH ZNAKOVA
Česte su situacije na našim cestama da je prometni znak postavljen blizu drveta, živice ili drugog raslinja koje svojim granama ili lišćem pokriva dio ili cijeli znak te tako onemogućava vizualni pregled nad znakom od strane vozača.
Više: → PROMETNI ZNAKOVI
9. BOJA PODLOGE PROMETNOG ZNAKA JE ŽUTE BOJE
Sukladno pravilnicima (vidi poglavlje→PRAVILNICI, ZAKONI I NORME), boja podloge prometnoga znaka mora biti bijele boje ,a ne žute. Čest primjer nepravilnosti na našim prometnicama jesu znakovi žute podloge. Takvi znakovi trebaju biti zamijenjeni znakovima čija je podloga bijele boje.
Više: → PROMETNI ZNAKOVI
10. NEDOZVOLJEN BROJ PROMETNIH ZNAKOVA NA STUPU
Sukladno pravilnicima (vidi poglavlje→PRAVILNICI, ZAKONI I NORME), točno je određen maksimalni broj prometnih znakova koji mogu biti postavljeni na jednome stupu.
Čest primjer nepravilnosti na našim prometnicama (naročito županijskim i lokalnim cestama) je prevelik broj prometnih znakova postavljenih na jednome stupu kao i sam raspored prometnih znakova.
Više: → PROMETNI ZNAKOVI
VODORAVNA SIGNALIZACIJA (LINIJE)
• KVALITETA KOEFICIJENTA RETROFLEKSIJE (količina zrnaca boje) – regulirano pravilnikom i normama.
• IZOSTANAK KOSNIKA I STRELICA ZA USMJERAVANJA PROMETA U PROJEKTNOJ DOKUMENTACIJI – uspostaviti kontakt sa nadzornim inženjerom ili projektantom te ga upozoriti na problem.
• MANJKAVO OBJAŠNJENJE ISCRTAVANJA HORIZONTALNE SIGNALIZACIJA NA ÈEONOM CESTARINSKOME PROLAZU – uspostaviti kontakt sa nadzornim inženjerom ili projektantom te ga upozoriti na problem. Alternativa je iskustvo i praksa izvoditelja radova horizontalne signalizacije koji æe samoinicijativno (uz suglasnost nadzornog inženjera) premjeriti i iscrtati manjkave elemente.
• ISPREKIDANA CRTA – DOPUŠTENO PRETJECANJE NA OBJEKTU MOSTA – uspostaviti kontakt sa nadzornim inženjerom ili projektantom te ga upozoriti na problem. Tražiti potvrdu.
• IZOSTANAK UPOZORAVAJUÆEG POLJA ZA USMJERAVANJE PROMETA –veoma je česta pojava da se na početku i kraju parkirnih mjesta, naročito uzdužnih-bočnih , zaboravi iscrtati polja za usmjeravanje prometa-otoka, kako na početku tako i na kraju. Zadaća tih polja je da pravovremeno upozore vozača na početak i završetak parkirnih mjesta te da usmjere promet mimo parkirnih mjesta.
• NEPOKLAPANJE VERTIKALNE I HORIZONTALNE SIGNALIZACIJE – veoma èest problem gdje imamo 3 moguća rješenja : dati prednost vertikalnoj signalizaciji, dati prednost horizontalnoj signalizaciji ili pronaći novo, primjerenije rješenje. Dakako, sva 3 rješenja treba sagledati tako da u potpunosti budu u skladu s pravilnikom i važećim propisima uz prethodno obavještenje nadzornog inženjera.
• NERAVNOMJERNA GUSTOÆA ISCRTAVANJA HORIZONTALNE SIGNALIZACIJE – uzrok problema može biti u samome stroju za iscrtavanje horizontalne signalizacije, ali najèešæi uzrok su nepovoljne vremenske prilike, jak vjetar ili kiša.
Više: → HORIZONTALNA SIGNALIZACIJA
ZAŠTITA OD BUKE
Osnovni problem kod izvođenja zidova za zaštitu od buke je rubni prostor za postavu zaštitnih zidova-panela. Naime u određenim situacijama ostaje jako malo manevarskog prostora za implementaciju i izgradnju zvučnih panela, odnosno zida za zaštitu od buke.
Veoma su česte situacije da zbog velike dubine bušenje 3.0-6.0 m pilota, dolazi do preklapanja, odnosno oštećenja podzemnih instalacija u prostoru predviđenom za izvedbu zaštitnog zida (elektro-energetski kablovi, cijevi odvodnje, TK-kablovi, svjetlovodi, zaboravljene i zastarjele instalacije…).
Prilikom transporta, utovara i istovara česta su oštećenja zvučnih panela. Obratiti pozornost i na svako uočeno oštećenje obavijestiti izvoditelja radova.
Također ,èest je i problem estetskog kontinuiteta pravca zida u situacijama neravnoga terena. Rješenje je konzultacija sa geodetom zaduženim za iskolèenje pilota zida za zaštitu od buke.
Više: → ZAŠTITA OD BUKE
UREÐENJE KRAJOBRAZA – HIDROSJETVA
Pošto se proces HIDROSJETVE obavlja u prostornom pojasu gdje se postavlja i prometna signalizacija i oprema ceste (prometni znakovi, linije-rubne, odbojne ograde, konzole i portali, smjerokazni stupići), moguće je narušavanje vizualnoga izgleda prethodno spomenute signalizacije i opreme ceste te je poželjno èišæenje istih od strane izvoðaèa ili prethodna zaštita signalizacije i opreme ceste.
Pratiti izvođenje radova u cilju ravnomjernoga i prostorno ispravnog sijanja travnatog pokrivača.
Više: →UREÐENJE KRAJOBRAZA
CESTOVNA RASVJETA
Problematika vezana uz izvođenje radova javne cestovne rasvjete obrađena je u praktičnome dijelu istoimenog poglavlja
Više: →CESTOVNA RASVJETA.
ZAŠTITA POKOSA
Veoma èest problem u izvođenju radova na zaštiti pokosa (èeliènim mrežama) je činjenica da je onemogućen ili otežan pristup vrhovima pokosa (neoèišæene berme). Naime investitor radova trebao bi urediti i omogućiti izvoditelju radova nesmetan prilaz tom području radova kako bi izvoðaè radova mogao obavljati ugovoreni dio posla. Naravno, ako je ugovorom to regulirano, na investitoru je da obavi svoj dio posla.
Više: →ZAŠTITA POKOSA