Da bi se u potpunosti objasnio sustav BCP-a  (Baze cestovnih podataka) i ISOC-a, potrebno je najprije definirati i razlučiti osnovne radnje, parametre i predispozicije prethodno navedenih pojmova.

Radivši i stekavši iskustvo u tvrtci koja se bavila iskuljučivo BCP-a , dopustite mi daVam pojasnim o čemu je zapravo riječ.

DEFICIJA, POTREBA I CILJ BCP-a

Rastuće potrebe za novim i kvalitetnijim prometnicama iz dana u dan potencira planiranje, izgradnju, sanaciju novih i starih prometnica. Broj cestovnih prometnica kontinuirano raste istiskujući shodno tome i nova ulaganja i izdašna financijska sredstva za njihovo održavanje. Iz opravdanih razloga nametnula se ideja o kvalitetnom sustavu gospodarenja prometnicama proporcionalno enormno velikim ekonomskim izdacima koji se izdvajaju za planiranje, izgradnju i održavanje cestovnih prometnica.

BCP (Baza Cestovnih Podataka) –  je informacijski sustav koji omogućuje Upravitelju (subjekt koji je

zadužen za gospodarenje cestovnim prometnicama), trenutačan u

uvid u stanju pojedine prometnice s ciljem kvalitetnije raspodjele

financijskih sredstava, kvalitetnijeg planiranja i održavanja

cestovnih prometnica i prateće infrastrukture.

BCP-a sadrži sve relevantne informacije i podatke koji Upravitelju direktno pomažu u donošenju kvalitetnih, opravdanih i svrsishodnih odluka vezane uz odabranu prometnicu ili mrežu prometnica.

Primjeri podataka koje sadrži BCP-a u korist Upravitelja i gospodarenja prometnicama:

SUSTAV OZNAČAVANJA, ADRESIRANJA PROMETNICA, DEFINICIJA CESTOVNE MREŽE

Sukladno hrvatskim pravilnicima ( vidi poglavlje →PRAVILNICI u glavnom izborniku) definirane su kategorije cestovnih prometnica.

Razlikujemo :

• DRŽAVNE CESTOVNE PROMETNICE
• ŽUPANIJSKE CESTOVNE PROMETNICE
• LOKALNE CESTOVNE PROMETNICE
• NEDEFINIRANE PROMETNICE.

( **Pravilnicima su definirane mnogobrojne podjele cestovnih prometnica, ali za ovaj segment problematike najbitnija je prethodna podjela ).

Jedinstvenim sustavom adresiranja cestovnih prometnica postignuto je to da se već vizualnim putem može definirati o kojoj se kategoriji cestovne prometnice radi.

Tako,

• DRŽAVNE CESTE označavaju se kombinacijom broja i slova ,primjer A11.
• ŽUPANIJSKE CESTE označavaju se kombinacijom broja i slova,primjer ŽC5022
• LOKALNE CESTE označavaju se kombinacijom broja i slova, primjer LC50255.

Državne ceste u nazivu sadrže jedno slovo i jednoznamenkasti ili dvoznamenkasti broj, županijske ceste u nazivu sadrže slova ŽC i četveroznamenkasti broj dok lokalne ceste sadrže slova LC i peteroznamenkasti broj.

Odabirom i promatranjem brojeva može se također s preciznošću odrediti i područje,županija ili općina kojoj promatrana cesta – prometnica pripada.

Svaka cestovna prometnica ima svoj početak i završetak. Smjer protezanja prometnica je uvijek od sjevera prema jugu, što znači da stacionaže imaju logičan rast prateći smjer od sjevera ka jugu, odnosno od zapada ka istoku.

Referentne točke početka i završetka cestovne prometnice nazivaju se ČVOROVI i oni predstavljaju osnovni element REFERENTNOGA SUSTAVA OZNAČAVANJA cestovnih prometnica.

Čvorovi najčešće predstavljaju referentne točke unutar sustava križanja – raskršća ceste, tako da promatranu cestu dijele na više zasebnih segmenata.Ti segmenti nazivaju se LINKOVI.

REKAPITULACIJA :

Adresiranje odnosno pridodavanje naziva čvorova unutar referentnoga sustava označavanja cestovnih prometnica je kompleksan posao koji obavljaju stručni kadrovi osposobljeni za to.

Sprovedba sustava označavanja čvorova i ažuriranje stanja linkova predstavljaju prvu i osnovnu radnju za definiranje cestovne mreže unutar sustava gospodarenja cestama.

Označavanje čvora, kao osnovnoga elementa cestovne mreže na nivou križanja kategoriziranih prometnica ,početne i završne točke linka, odnosno ceste vrši se na nivou ranije izrađenih i usvojenih naputaka te ispisa linkova kategoriziranih cesta.

Označavanje na terenu sprovodi se pobijanjem geodetskoga klina u čvorišta i markacija bojom kružnice promjera 30 cm. Brzim napretkom tehnologije ,sprovodi se i markaciju putem sustava GPS uređaja (Global Positioning System).

PRIKUPLJANJE I OBRADA PODATAKA

PRIKUPLJANJE PODATAKA vrši se direktno na terenu. Za to služi vozilo opremljeno najmodernijom tehnologijom i software-om, koje krečući se definiranom prometnicom u realnome vremenu prikuplja i pohranjuje podatke (moguća je i obrada) uz pomoć audio-vizualnih metoda.

Nakon prikupljanje podataka, OBRADA PODATAKA – vrši se u specijalno opremljenim laboratorijima.

Kvalificirani kadar ubacuje prikupljene podatke u računalo koje ih potom obrađuje i selektira sačinjavajući tako osnovu BCP-a te omogućuje prezentiranje obrađenih podataka korisniku putem sučelja ISOC-a.

Prilikom obrade podaci se automatski organiziraju i pohranjuju u grupe i podgrupe direktno u bazu. Izlazni proizvod je medij na kojemu su pohranjeni ,selektirani i zorni svi podaci i parametri cestovne prometnice ili grupe cestovnih prometnica koji omogućava korisniku da iz svojega ureda ima uvid u realno i trenutačno stanje odabrane prometnice.

Prijenosom podataka u program korisnika (ISOC), uspostavlja se temelj informacijske Baze cestovnih podataka.

NADOGRADNJA

Sve prikupljene i obrađene podatke iz BCP-a moguće je implementirati i zorno prikazati na cestovnoj karti sa svim atributivnim podacima i parametrima te pozicijom u realnome prostoru zahvaljujući GIS tehnologiji grafičkih sučelja i prikaza podataka.