Prometna Signalizacija

Zakoni i pravilnici

Naputak o prometno-tehničkim pravilima i uvjetima za daljinsko usmjeravanje i vođenje prometa (NN 54/03)

Originalni link: Naputak o prometno-tehničkim pravilima i uvjetima za daljinsko usmjeravanje i vođenje prometa (NN 54/03).

Na temelju članka 17. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 75/93., 92/96., 48/99., 15/00., 127/00. i 59/01) i članka 118. Pravilnika o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (»Narodne novine«, br. 34/03) ministar pomorstva, prometa i veza donosi

NAPUTAK
O PROMETNO-TEHNIČKIM PRAVILIMA
I UVJETIMA ZA DALJINSKO USMJERAVANJE
I VOĐENJE PROMETA NA DRŽAVNIM CESTAMA

(«Narodne novine», broj 54/03)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Naputkom o prometno-tehničkim pravilima i uvjetima za daljinsko usmjeravanje i vođenje prometa (u daljnjem tekstu: Na­putak) određuje se sadržaj znakova za vođenje prometa, utvrđuju principi i kriteriji za primjenu u različitim okolnostima i dijelovima mreže državnih i međunarodnih cesta.

Članak 2.
Svrha i ciljevi vođenja prometa u osnovi jesu:
– utvrđivanje optimalne trase i cestovnog pravca (razina uslužnosti ceste, vrijeme putovanja, udaljenost između polazišta i odredišta putovanja i dr.);
– pronalaženje željenog odredišta;
– određivanje položaja vozača na mreži cesta i prostoru;
– osiguranje ravnomjernog i sigurnog toka prometa;
– usmjeravanje prometa i željena distribucija prometnog toka na određenoj razini mreže,
– sigurnost u prometu.

Članak 3.
Pojedini izrazi u ovom Naputku znače:
– čvor (raskrižje) je prostor u kojem se sastaju ili sijeku dvije ili više cesta;
– mjerodavni čvor (raskrižje) je sjecište dviju ili više cesta koje pripadaju mreži daljinskog prometa;
– dionica je dio ceste između dva mjerodavna čvora (raskrižja);
– trasa ceste je skup dionica na određenoj cesti,
– cestovni pravac je cesta ili više cesta kojima se iz jednog čvora (raskrižja) dolazi do odredišta odgovarajućeg ranga prioriteta.

Članak 4.
Uz ovaj Naputak otiskano je kazalo boja (prilog A), kao i neki karakteristični primjeri daljinskog vođenja prometa na čvorovima (raskrižjima) (prilog B) te popis županija s centrima jedinica lokalne samouprave i većih gradova u njima (prilog C).

II. MJERODAVNA MREŽA CESTA
I NJEZINI DIJELOVI

Članak 5.
U mjerodavnu mrežu cesta daljinskog prometa na koju se primjenjuje ovaj Naputak, u osnovi ulaze sljedeće državne ceste i skupine državnih cesta po kojima se odvija daljinski promet:
– E ceste u Republici Hrvatskoj;
– autoceste;
– glavne državne ceste (imaju jednoznamenkaste brojeve);
– sabirne ili vezne državne ceste (imaju dvoznamenkaste brojeve),
– priključne državne ceste (dio cesta iz skupine s troznamenkastim brojevima).

III. PROMETNA SIGNALIZACIJA U FUNKCIJI VOĐENJA PROMETA

Članak 6.
Upotreba znakova obavijesti za vođenje prometa na prilazu zoni čvora (raskrižja), u zoni čvora (raskrižja) i nakon izlaska iz zone čvora (raskrižja), utvrđena je odredbama čl. 104. do 109. Pravilnika o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama.

Članak 7.
Za ceste na koje se primjenjuje ovaj Naputak, obvezna je primjena svih propisanih stupnjeva obavještavanja, i to:
I. stupanj – prethodno obavještavanje
II. stupanj – prestrojavanje
III.stupanj – skretanje
IV.stupanj – potvrda smjera.

Članak 8.
Osnovni podaci koji se odnose na pojedine znakove obavijesti u funkciji vođenja prometa jesu:
– broj odredišta po smjeru na znaku »raskrižje«;
– broj simbola ili natpisa uz strelicu;
– broj odredišta u jednom polju na putokaznoj ploči;
– raspored natpisa i broj odredišta na znaku »potvrda smjera«;
– broj odredišta na glavnom pravcu;
– broj odredišta na izlazu,
– broj odredišta kojima je prometni trak namijenjen.

Članak 9.
Znakovi obavijesti u funkciji vođenja prometa jesu:
1) znak »putokaz« (C76) i (C77)

2) znak »prestrojavanje vozila s nazivima naseljenih mjesta« (C85);

3) znak »raskrižje« (D01), (D02) i (D03);

4) znak »raskrižje kružnog oblika« (D04);

5) znak »predputokaz« (D05);

6) znak »putokazna ploča« (D06);

7) znak »predputokazna ploča za izlaz« (D08), (D09) i (D10);

8) znak »predputokaz za izlaz s autoceste ili brze ceste s oznakom izlaza« (D11);

9) znak »predputokaz za čvorište autocesta s oznakom čvorišta« (D12);

10) znak »predputokaz za izlaz« (D13);

11) znakovi »putokaz na portalu iznad jedne prometne trake« (D14), (D15) i »putokaz na portalu iznad dvije prometne trake« (D16), (D17);

12) znak »putokaz za razvrstavanje iznad prometnih trakova« – na portalu (D18);

13) znak »potvrda smjera« (D19);

Članak 10.
Za slučajeve specifičnih čvorišta (raskrižja) (najčešće obilaznice gradova) s izlazima prema više značajnih odredišta, na znakovima »ras­križje« i »predputokazna ploča za izlaz« (samo za smjer »rav­no«) mogu se umjesto propisana dva ispisati tri, odnosno četiri odredišta.
Treće, odnosno četvrto odredište ispisuje se za odgovarajuće smje­­rove i na ostalim znakovima koji slijede u zoni čvora (raskri­ž­ja).
Na znaku D19 »potvrda smjera« može biti najviše pet natpisa odredišta.

Članak 11.
Redoslijed ispisivanja odredišta, boja i raspored simbola na znaku obavijesti odnosno ploči je:
a) Odredišta
Znak »raskrižje« odnosno »predputokazna ploča za izlaz« sadrži grafički prikaz čvora (raskrižja) na koje se nailazi.
Cesta kojom se dolazi na čvor (raskrižje) prikazana je na znaku odnosno ploči počevši od donjeg ruba prema gornjem rubu.
Iz toga proizlazi osnovno pravilo:
Najbliže odredište ispisuje se uz donji rub, a najudaljenije uz gornji rub znaka odnosno ploče.
To pravilo se odnosi na sve znakove vođenja prometa na kojima se ispisuje više odredišta na jednom pravcu.
b) Boja
Boja znaka ovisi o vrsti ceste (autoceste, ostale državne ceste, županijske i lokalne ceste) koja vodi prema cilju.
Za sve znakove vođenja prometa boja je određena u normi HRN 1114.
c) Raspored simbola i brojeva cesta na ploči
Simboli (oznaka države, trajektno pristanište, i slično) su uvijek s desne strane naziva odredišta dok je broj ceste s lijeve strane naziva odredišta ili ispod njega.

IV. SADRŽAJ PROMETNIH ZNAKOVA ZA VOĐENJE PROMETA I RANGIRANJE ODREDIŠTA PREMA ZNAČAJU

1. Sadržaj prometnih znakova za vođenje prometa

Članak 12.
Domaći gradovi i naselja koja mogu biti dio sadržaja ovog Naputka jesu:

1) makroregionalni centri;
– Zagreb,
– Split,
– Rijeka,
– Osijek,
– Pula,
– Dubrovnik.
2) centri županija;
Osim svih centara županija u ovu skupinu spada i Senj zbog svog posebnog prometnog i administrativnog značaja.
3) gradovi veće tradicije, izraženijeg prometno-turističko-po­ložajnog značaja i prepoznatljivosti (popis u prilogu »C« s oznakom »G-I«);
4) ostali gradovi (oznaka »G-II«);
5) naselja po kojima nose nazive međunarodni granični prijelazi na cestama, trajektna pristaništa te, iznimno, centri općina ili značajnija naselja koja nemaju status centra općine ali su mjesta gdje se razdvajaju spajaju ili sijeku državni pravci.

Članak 13.
Glavni gradovi i značajni regionalni centri, na pravcima pružanja E cesta i nastavcima, uglavnom glavnih državnih cesta prema susjednim državama, koji se mogu naći kao odredišta na predmetnoj signalizaciji u pravilu jesu:
– Trieste, – Novi Sad,
– Ljubljana, – Sombor,
– Novo Mesto, – Sarajevo,
– Maribor, – Banja Luka
– Koper, – Tuzla,
– Budapest, – Doboj,
– Nagykanizsa, – Prijedor,
– Barcs, – Bihać,
– Pecs, – Livno,
– Mohacs, – Mostar,
– Beograd, – Herceg Novi.

Članak 14.
a) Otoci iz skupine velikih otoka, na odgovarajući način povezani s kopnom jesu:
– Krk i Pag (mostom);
– Cres, Lošinj, Rab, Pag, Hvar i Korčula (trajektom, preko trajektnog pristaništa vezanog s priključnom državnom cestom na mjerodavnu mrežu državnih cesta).
b) Trajektna pristaništa, samostalna – izdvojena, locirana u naseljima značaja nižeg od G-I (Brestova, Jablanac, Prizna, Drvenik, Orebić i dr.).

Članak 15.
Turistički lokaliteti velikog značaja koji se nalaze na cestama obuhvaćenim ovim Naputkom te mogućnost i način usmjeravanja prometa prema njima obrađeni su posebnim Pravilnikom o turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama (»Narodne novine«, broj 87/02).

Članak 16.
Na signalizaciji za daljinsko usmjeravanje i vođenje prometa mogu se naći simboli i oznake:
– strane države (simboli određeni od Međunarodne organizacije za normizaciju, primjerice: I – za Italiju, H – za Mađarsku, A – za Austriju, SLO – za Sloveniju itd.);
– broja ceste;
– trajektnog pristaništa (iz znaka C50);
– zračne luke (iz znaka C48);
– broja i naziva čvora na autocesti;
– centra grada;
– izlaza s autoceste;
– naziva poslovno uslužnog objekta (PUO) na autocestama i ostalim državnim cestama.

2. Rangiranje odredišta prema značaju

Članak 17.
Prioriteti koje imaju pojedina naselja, lokaliteti i prostori navedeni u člancima od 12. do 16. ovog Naputka jesu:
Rang prioriteta I
a) makroregionalni centri,
b) navedeni glavni gradovi i regionalni centri u drugim državama.
Rang prioriteta II
a) centri županija,
b) grad Senj.
Rang prioriteta III
a) G-I,
b) otoci,
c) nacionalni parkovi,
d) simbol države kada se signalizira samostalno.
Rang prioriteta IV
a) G-II,
b) naziv međunarodnog graničnog prijelaza na E cesti ili glav­nim državnim cestama,
c) naziv i oznaka trajektnog pristaništa kada se signalizira samostalno.
Rang prioriteta V
a) ostali granični prijelazi na državnim cestama,
b) centri općina,
c) veća značajnija naselja.

V. PRINCIPI I KRITERIJI ZA DALJINSKO VOĐENJE PROMETA

Članak 18.
Principi koji se ovim Naputkom utvrđuju jesu:
1) princip odabira logičnog pravca, odnosno trase ceste;
2) princip daljinske usmjerenosti;
3) princip postupnosti;
4) princip kontinuiteta i dosljednosti;
5) princip pravila mjerodavne prometne signalizacije;
6) princip vođenja prometa preko državne granice;
7) princip vođenja prometa prema otocima;
8) princip vođenja prometa obilaznicama;
9) princip vođenja prometa na autocestama i brzim cestama;
10) funkcionalno prometni princip vođenja prometa;
11) specifični slučajevi.

Članak 19.
Na konkretnom čvoru (raskrižju) promet se usmjerava prema određenom odredištu pravcem (posredno) ili trasom (neposredno) koji su najlogičniji s osnove daljinskog vođenja prometa (princip odabira logičnog pravca, tj. trase) s obzirom na:
– ukupnu duljinu;
– razinu usluge pravca i/ili pojedinih dionica;
– potrebu vođenja u skladu s regulacijom prometa po nalogu subjekata koji gospodare i upravljaju određenim cestama.

Članak 20.
Prometni tok prioritetno se usmjerava k odredištu najvišeg ranga koji postoji na trasi ili logičnom pravcu, koji prema tom odredištu vodi, neovisno koliko je cilj udaljen od konkretnog raskrižja (princip daljinske usmjerenosti) i to:
a) ako je odredište makroregionalni centar i ako je na pravcu (do njega se stiže posredno), uz njega se signalizira:
– prioritetno, prvo naselje ranga najbližeg makroregionalnom centru koje se nalazi na trasi ceste;
– ako je prethodno naselje ranga nižeg od »G-I«, tada se uz naselje ranga prioriteta I i naselje ranga prioriteta II, može signalizirati i naselje ranga grada, kada se nalazi na pravcu koji u početnom dijelu koristi istu dionicu ceste kao i makroregionalni centar;
b) uz makroregionalni centar koji se nalazi na istoj trasi može se signalizirati i drugi makroregionalni centar ako se nalazi na istom pravcu ili na pravcu koji se odvaja od zajedničke trase prije dolaska na prvi makroregionalni centar;
c) odredišta nižeg ranga od makroregionalnog centra naznačuju se po pravcu, u pravilu, samo ako na trasi ceste koja izlazi iz čvora (raskrižja) nema naselja ranga »G-I« i više;
d) ako na trasi ceste koja izlazi iz čvora (raskrižja) postoji naselje ranga »grada I i više« tada se neka (bliže odvajanje) naselja ranga županijskog centra i gradovi, kojima se dolazi cestama koje se odvajaju od te ceste, mogu naznačiti samo na znaku »potvrda smjera«.

Članak 21.
Vođenje prema odredištima istog ranga na istom pravcu ili trasi provodi se postupno (princip postupnosti), tako da se uvijek signalizira samo prvo odredište (kojem se prije dolazi), a nikako i (ili) drugo istog ranga na istom pravcu ili trasi.

Članak 22.
Odredište na prvom najavnom znaku (»raskrižje« odnosno »prestrojavanje vozila s nazivima naseljenih mjesta«) sukladno principu kontinuiteta i dosljednosti vodi se:
a) na svakom sljedećem znaku u zoni raskrižja (zaključno sa znakom »potvrda smjera«) i
b) na svakom sljedećem mjerodavnom raskrižju dok se do tog odredišta ne dođe.

Članak 23.
Kod principa poštivanja pravila vezanih za mjerodavnu prometnu signalizaciju posebno se ističe potreba:
a) primjene svih stupnjeva obavještavanja u zoni čvora (raskrižja);
b) korištenja samo (najviše) dopuštenog broja odredišta po jednom smjeru;
c) poštivanja propisanog redoslijeda ispisanih odredišta;
d) korektne primjene propisane boje znakova i »umetnutih polja«.

Članak 24.
Kod primjene principa vođenja prometa preko državne granice, promet se vodi prema odredištima s druge strane granice, a prisilna točka (u ovom slučaju granični prijelaz) se samo naznači.
a) Promet se preko granice vodi prema glavnim gradovima i značajnim regionalnim centrima susjednih država (navedeni u članku 13.);
b) Prema stranim centrima promet se vodi prema granici, počevši od čvorova (raskrižja) koji su najbliži toj granici, a čine ih:
– dvije E ceste,
– državna cesta i E cesta,
– dvije državne ceste međusobno;
c) Uz strani makroregionalni centar, kada god to dopušta raspoloživi maksimalni broj odredišta po jednom smjeru, ispisuje se i prvo domaće naselje najvišeg ranga;
d) Uz strani centar uvijek se piše i simbol države te broj E ceste (ako je na njoj);
e) Naziv stranog odredišta ispisuje se na jeziku države u kojoj se nalazi (Budapest, Trieste);
f) Bez obzira na točku c), na zadnjem mjerodavnom čvoru (raskrižju) prije granice uz strani centar ispisuje se i naziv naselja po kojem granični prijelaz nosi naziv;
g) Kada u produžetku državne ceste u drugoj državi nema nekog od centara iz članka 13. ovoga Naputka, u smjeru granice označava se ime naselja po kojem granični prijelaz nosi ime sa simbolom države prema kojoj cesta vodi.
Granični prijelaz ima rang prioriteta IV odnosno V i njegova pozicija određuje se prema tom rangu te principima i kriterijima koji se primjenjuju na granični prijelaz kao i na ostala odredišta.

Članak 25.
Usmjerenje prema otocima iz čl. 14. ovog Naputka, primjenjuje se na čvorovima (raskrižjima) iz kojih idu logični pravci i provodi se na sljedeći način:
a) na smjeru se ispisuje ime otoka, a ne pojedina naselja na otoku;
b) odredište »otok« ima III rang prioriteta (kao grad I), s time da se u smislu daljinskog vođenja prometa smatra da se otok nalazi na mjestu odvajanja priključne ceste od obalne ceste D8, ili druge mjerodavne ceste;
c) uz ime otoka (na mjestu gdje se tom otoku dolazi trajektom) ucrtava se simbol (piktogram) trajekta – iz znaka C50;
d) na zadnjem čvoru prije skretanja na trajekt, ispod naziva otoka, ispisuje se ime trajektnog pristaništa uz koje se (u ovom slučaju na mjestu skretanja prema trajektnom pristaništu) ucrtava simbol trajekta.

Članak 26.
Obilaznica je jedna ili više cesta čija je trasa, u pravilu, izvan urbanizirane zone grada, na kojoj završavaju državne ceste visokog značaja, a u grad ulaze, u pravilu, kao ceste nižeg značaja.
U prometnom smislu obilaznicom se distribuira daljinski promet bez ulaza u grad (princip vođenja prometa obilaznicama).
Za daljinsko vođenje prometa obilaznicama vrijede sljedeća osnovna pravila:
1) dolaskom na prvi čvor (raskrižje) obilaznice, na kojem se glavno odredište (ime grada kojeg se obilazi) »skida« s osnovne trase, odnosno nakon prvog čvora (raskrižja) prestaje se na osnovnom pravcu signalizirati naselje (ime grada) na čiju se obilaznicu dolazi (prilog B i primjer 5).
Za taj grad, odnosno naselje (ime grada) na prvom mjerodav­nom i svakom sljedećem čvoru obilaznice signalizira se samo silazak (izlaz) u grad s nazivom toga grada i dodatkom koji se odnosi na mikro zonu grada (sjever, jug, »industrijska zona« i sl.) ili oznaku centra (uz naziv grada dodatni simbol).
2) odabir ostalih odredišta, po pravcima (i trasama) pružanja cesta koje opslužuju daljinski promet (s obzirom na ograničenost broja odredišta), određuje se po sljedećim prioritetima i redoslijedu:
a) rang odredišta;
b) činjenica da li se odredištu dolazi trasom ceste koja izlazi iz čvora (raskrižja) – obilaznice (odnosno njenim nastavkom u drugu državu);
c) rang čvora (raskrižja);
d) preklapanje trasa;
e) redoslijed nailaska na pojedini čvor (raskrižje) u smjeru nastavka kretanja (redoslijed odvajanja prema pojedinom odredištu);
f) stručno – logička procjena između prednosti i prioriteta d) i e) potrebna je od slučaja do slučaja (jačina prometnog toka, značaj pravca s obzirom na položaj prema konkretnom čvoru).

Članak 27.
Kod vođenja prometa na autocestama i drugim cestama visoke razine usluge (poluautoceste, brze ceste, ceste rezerivrane za motorni promet) primjenjuje se tzv. princip vođenja prometa na autocestama.
Ovaj princip temelji se na sljedećem:
1) za smjer ravno vodi se najznačajnijem odredištu (ili odredištima), po trasi ili pravcu, a po kriterijima iz principa 2. iz članka 18. ovog Naputka.
Treće odnosno četvrto odredište za smjer ravno koristi se samo izuzetno kao npr.:
– potreba vođenja prema više odredišta visokog ranga (obično u okviru obilaznica i interregionalnih čvorišta, kada se na malom prostoru susreće više značajnih pravaca);
2) smjer »desno/izlaz«:
– koristiti najviše tri cilja, od toga jedan je obvezno »naziv« čvora (raskrižja), a druga dva prema rangu, odnosno principima i kriterijima.
3) na znaku D19 (potvrda smjera) obvezno se ispisuju:
a) odredište/odredišta (1, 2 ili 3) na prethodnim znakovima ispisanih za smjer »ravno«;
b) naziv sljedećeg izlaza;
c) naziv izlaza koji dolazi nakon sljedećeg izlaza;
d) ako na znaku D19 ima mjesta (najviše pet) mogu se dodati:
– značajniji cilj na trasi ranga grada i više, do vodećeg makroregionalnog centra ili županijskog centra;
– značajni ciljevi koji se nalaze na cesti na koju se silazi, a koji će biti ispisani (za smjer »desno«) na znaku D08, D09 i D10 (kao izlaz na sljedećem čvoru), ispisuje se samo izuzetno.
f) uz strani makroregionalni centar obvezno se ispisuje i domaće odredište najvišeg ranga;
g) umjesto stranog makroregionalnog centra (na poprečnom pravcu) preporuča se pisati odredište u Republici Hrvatskoj ranga županijskog centra (ako takav postoji na određenom pravcu), naročito kada je strani makroregionalni centar relativno daleko od određene dionice;
4) Na »velikim« čvorištima iz kojih značajne ceste (E ceste i glavne državne ceste) vode prema odredištima najvišeg ranga, zbog ograničenosti prostora na prometnim znakovima, prioritetno se označavaju takva (strana) odredišta (okvirna usmjerenja dana su u članku 25. ovog Naputka).

Članak 28.
U osnovnom pristupu funkcionalno-prometni princip ima pred­­nost pred strogo administrativnim.
Ovaj princip donekle je povezan s principom odabira logičnog pravca tj. trase danim u članku 18. ovog Naputka.

Članak 29.
Ovaj Naputak usmjerava na rješavanje specifičnih slučajeva, a nikako na sve moguće situacije.
Za slučaj kontradikcije pojedinih principa preporuča se odlučiti na osnovi logičnog prosuđivanja i primjene funkcionalno-prometnog principa.

VI. PRIMJENA PRINCIPA I KRITERIJA

Članak 30.
Ovaj Naputak predstavlja samo osnovu za rješavanje problema vezanih za daljinsko vođenje prometa.
Primjena principa i kriterija iz V. poglavlja prikazana je kroz više primjera vezanih za karakteristične i konkretne dijelove mjerodavne mreže cesta (prilog B).

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31.
Ovaj Naputak stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Prilog A. KAZALO BOJA

Prilog B. NEKI KARAKTERISTIČNI PRIMJERI DALJINSKOG VOĐENJA PROMETA NA ČVOROVIMA I RASKRIŽJIMA

Primjer 1. čvor Velika Kopanica (D4/D7)

Primjer 2. raskrižje Virovitica (D2/D5)

Primjer 3. čvor Oštrovica (D3/D501)

Primjer 4. čvor Kutina (D4/D45)

Primjer 5. obilaznica Zagreba, čvor Ivanja Reka (D3/D4/Ž1035)

Prilog C. POPIS ŽUPANIJA S CENTRIMA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I VEĆIH GRADOVA
Tumač:
ŽC (županijski centar)
G-I (grad I)
G-II (grad II)
1. županija:
ZAGREBAČKA
ŽC
ZAGREB
G-I
SAMOBOR
G-I
ZAPREŠIĆ
G-II
Dugo Selo
G-II
Sv. Ivan Zelina
G-II
Jastrebarsko
G-II
Vrbovec
G-II
Ivanić Grad
G-II
Velika Gorica
2. županija:
KRAPINSKO-ZAGORSKA
ŽC
KRAPINA
G-I
ZABOK
G-I
ZLATAR
G-II
D. Stubica
G-II
Klanjec
G-II
Oroslavje
G-II
Pregrada
3. županija:
SISAČKO-MOSLAVAČKA
ŽC
SISAK
G-I
KUTINA
G-I
NOVSKA
G-I
PETRINJA
G-II
Glina
G-II
Hrvatska Kostajnica
4. županija:
KARLOVAČKA
ŽC
KARLOVAC
G-I
DUGA RESA
G-I
OGULIN
G-I
SLUNJ
G-II
Ozalj
5. županija:
VARAŽDINSKA
ŽC
VARAŽDIN
G-II
Ivanec
G-II
Lepoglava
G-II
Ludbreg
G-II
Novi Marof
G-II
Varaždinske Toplice
6. županija:
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
ŽC
KOPRIVNICA
G-I
KRIŽEVCI
G-II
Đurđevac
7. županija:
BJELOVARSKO-BILOGORSKA
ŽC
BJELOVAR
G-I
DARUVAR
G-II
Čazma
G-II
Garešnica
G-II
Grubišno Polje
8. županija:
PRIMORSKO-GORANSKA
ŽC:
RIJEKA
G-I
CRIKVENICA
G-I
ČABAR
G-I
KRK
G-I
NOVI VINODOLSKI
G-I
OPATIJA
G-I
RAB
G-II
Bakar
G-II
Cres
G-II
Delnice
G-II
Kastav
G-II
Kraljevica
G-II
Mali Lošinj
G-II
Vrbovsko
9. županija:
LIČKO-SENJSKA
ŽC
GOSPIĆ
G-I
OTOČAC
G-I
SENJ
G-II
Novalja
10. županija:
VIROVITIČKO-PODRAVSKA
ŽC
VIROVITICA
G-I
SLATINA
G-II
Orahovica

11. županija:
POŽEŠKO-SLAVONSKA
ŽC
POŽEGA
G-II
Lipik
G-II
Pakrac
G-II
Pleternica
12. županija:
BRODSKO-POSAVSKA
ŽC
SLAVONSKI BROD
G-I
NOVA GRADIŠKA
13. županija:
ZADARSKA
ŽC
ZADAR
G-I
BIOGRAD n/M
G-II
Benkovac
G-II
Nin
G-II
Obrovac
G-II
Pag
14. županija:
OSJEČKO-BARANJSKA
ŽC
OSIJEK
G-I
BELI MANASTIR
G-I
ĐAKOVO
G-I
NAŠICE
G-I
VALPOVO
G-II
Belišće
G-II
Donji Miholjac
15. županija:
ŠIBENSKO-KNINSKA
ŽC
ŠIBENIK
G-I
DRNIŠ
G-I
KNIN
G-II
Skradin
G-II
Vodice
16. županija:
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
ŽC
VUKOVAR
G-I
ILOK
G-I
VINKOVCI
G-I
ŽUPANJA
17. županija:
SPLITSKO-DALMATINSKA
ŽC
SPLIT
G-I
HVAR
G-I
KAŠTELA
G-I
IMOTSKI
G-I
MAKARSKA
G-I
OMIŠ
G-I
SINJ
G-I
SOLIN
G-I
TROGIR
G-I
VIS
G-II
Komiža
G-II
Stari Grad
G-II
Supetar
G-II
Vrgorac
G-II
Vrlika
18. županija:
ISTARSKA
ŽC
PAZIN
G-I
BUJE
G-I
BUZET
G-I
LABIN
G-I
POREČ
G-I
PULA
G-I
ROVINJ
G-II
Novigrad
G-II
Umag
19. županija:
DUBROVAČKO-NERETVANSKA
ŽC
DUBROVNIK
G-I
KORČULA
G-I
METKOVIĆ
G-I
PLOČE
G-II
Opuzen
20. županija:
MEĐIMURSKA
ŽC
ČAKOVEC
G-II
Mursko Središće
G-II
Prelog