Prometna Signalizacija

Parking oprema

Oprema parkirališta

Potreba za mirovanjem vozila je neizbježan pratioc svih vidova prometa. Činjenica je da

putnički automobil provede više od 90% vremena u stanju mirovanja. Zato se obezbjeđivanje

uvjeta za mirovanje – parkiranje vozila postavlja kao polazni uvjet za funkcioniranje

saobraćajnog sistema.

 

U velikim gradovima ukupne potrebe se kreću u granicama 1,3 do 1,8 parking mjesta po

jednom vozilu, odnosno oko 25 – 40 m2/PA uređenih saobraćajnih površina. U prijevodu, to

znači da na nivou od 1 PA/porodicu parkiranje putničkih vozila može zauzimati prostor koji

je ravan polovini stambenih potreba.

 

Iz ovoga možemo izvući dva zaključka:

 

1. da je individualni promet krajnje neracionalan

2. da parkiranje predstavlja veliki urbanistički problem čije rješavanje zahtijeva osmislen

pristup kako u društveno – ekonomskom, tako i u tehničkom pogledu.

 

 

 

PLANERSKE OSNOVE MIRUJUĆEG PROMETA

 

Problem parkiranja vozila javlja se na oba kraja jednog putovanja. To se naravno dešava na

različitim lokacijama gradskog područja i različitim vremenskim periodima tokom dana.

Prostorni zahtjevi mirujućeg prometa su kako smo već rekli višestruko veći od objektivnih

mogućnosti za njihovo ispunjenje. Kako su zahtjevi za parkiranjem posljedica izbora

korisnika, jer za isto putovanje je moguće koristiti i drugo sredstvo prijevoza npr. javni

prijevoz, u ovom slučaju mogućnosti moraju dominirati potrebama, a njihovo odmjeravanje

predstavlja suštinski planersko – urbanistički zadatak.

 

Dva najčešća kraja putovanja u gradu su mjesto stanovanja i druge aktivnosti (rad, trgovina,

rekreacija i sl.). Stoga je logično da se planerski stav prema pojavi parkiranja vozila različito

formulira u zavisnosti od uzroka pojave.

 

Parkiranje uz stan je neminovnost i njegove razmjere se ne mogu umanjiti mjerama

selektivnog korištenja putničkog automobila. Parkiralište uz stan je sastavni dio tzv. opreme

stana pa treba da se gradi iz istih sredstava i pod ravnopravnim uvjetima stavlja na

raspolaganje korisnicima.

 

Parkiranje uz druge aktivnosti je posljedica ličnog izbora korisnika te je moguće određenim

mjerama svesti zahtjeve na određeni nivo. Ova parkirališta po pravilu treba da obezbjedi

korisnik gradskog prostora i to na dva načina:

 

- izgradnjom parkirališta na vlatitojj lokaciji pod unaprijed definiranim urbanističkim

uvjetima uz obavezu upravljanja, eksploatacije i održavanja;

 

- izdvajanjem sredstava korisnika gradskog prostora na osnovu zakonskih propisa i

formiranjem fondova za izgradnju javnih parkirališta kojima upravlja posebna

komunalna služba grada.

 

 

 

PROSTORNA I VREMENSKA KONCENTRACIJA

 

 

Pošto su najveće gustoće atraktivnih urbanističkih sadržaja locirane u centralnoj zoni grada, to

se i najveća koncentracija zahtjeva za parkiranjem javlja u tom prostoru, a istovremeno su u

toj zoni i najmanje mogućnosti da se obezbjede potrebni kapaciteti. Također, u istoj zoni se

javljaju istovremeno potrebe parkiranja i za stanovnike područja i za posjetioce bez značajnih

mogućnosti kombiniranog korištenja istih kapaciteta parkiranja.

 

Često je jedino moguće objektivno rješenje da se korištenje putničkih automobila ograniči,

odnosno, potencijalni korisnici usmjere na druge vidove kao što je javni gradski prijevoz.

Što se tiče vremenske koncentracije mirujućeg saobraćaja suglasne su aktivnostima uz koje se

zahtjevi javljaju. Međutim, vršni periodi mirujućeg saobraćaja su pomjereni u odnosu na

vršne periode tekućeg prometa.

 

 

Očigledno je da se najveće opterećenje kapaciteta parkiranja u centru grada javlja u periodu

smanjenog obima tekućeg prometa. Slično tome, najveće opterećenje kapaciteta parkiranja

uz stanovanje javlja se tokom noći.

Najvažniji pokazatelji koji se koriste kao numerički indikatori funkcionalnih karakteristika su:

srednje vrijeme zadržavanja na parkiralištu (časova/vozilu) i koeficijent dnevne izmjene

(vozila/mjestu/dan).

 

 

 

SMJERNICE PLANIRANJA KAPACITETA PARKIRANJA

 

 

U procesu urbanističko – prometnog planiranja jedna od osnovnih dilema je koliko parking

– mjesta obezbjediti za određene vrste aktivnosti (stanovanja, rad, trgovina i sl.) i u kojim

dijelovima grada (centralna zona, obodno područje, i sl.).

 

Kod područja sa dominantnom aktivnošću stanovanja izvan centra grada problem se relativno

jednostavno rješava normativnim pristupom. Naime, pošto parkiranje uz mjesto stanovanja

predstavlja viši stepenicu društvene obaveze, danas je normalno zahtijevati 1,2 – 1,3 parking

mjesta po stambenoj jedinici.

 

 

 

Normativi u planiranju kapaciteta za parkiranje

 

 

U urbanističkom planiranju potrebe za parkirališnim površinama procjenjuju se u zavisnosti

od stepenice atrakcije gradskih sadržaja i stanja sistema javnog gradskog prometa, uz

istovremeno sagledavanje mogućnosti prostora. U tom pogledu polazne instrukcije mogu se

dobiti iz normativa gdje se broj parking – mjesta propisuje srazmjerno vrsti i intenzitetu

urbanističkih sadržaja.

 

U primjeni normativa treba imati na umu slijedeće:

 

- Normativi prikazuju potrebe u parkiranju za nivo individualne motorizacije od 500

PA/1000 stanovnika, što znači da za svaku drugu plansku pretpostavku slijedi

odgovarajuća korekcija. Npr., za nivo motorizacije od 300 PA/1000 stanovnika,

korektivni faktor iznosi 300/500=0,6. Kod parkiranja uz stanovanje, ovaj korektivni

faktor primjenjuje se samo na dimenzioniranje kapaciteta etape s tim što se moraju

obezbjediti prostor, tehničke i investicione mogućnosti za ispunjenje krajnjih potreba

korisnika.

- Navedene potrebe zasnivaju se na pretpostavci da putnički automobil ostvaruje

dominantnu ulogu u obaveznim svrhama putovanja kao što su npr. rad i školovanje.

Ovo se izražava istim nivoom korištenja putničkih automobila i javnog gradskog

prijevoza (50% : 50%), što u europskim uvjetima predstavlja ekstremno stanje. Za

povoljnije odnose u raspodjeli putovanja, npr. za PA : JPG = 25% : 75%, slijedi

korekcija 25/50 = 0,5.

 

 

Planerske osnove programskih uvjeta za projektiranje

 

 

U pogledu planerskih i tehničko – eksploatacijskih karakteristika od utjecaja na programske

uvjete za projektiranje treba razlikovati tri osnovne grupe parkirališta.

 

Parkirališta uz mjesto stanovanja predstavljaju potrebu koja se po važnosti izjednačava

sa drugim elementima opreme stana. Zato je normalno da izgradnja i održavanje ovih

parkirališta budu vezani uz stambene fondove. S obzirom na razmjere ove potrebe,

izgradnja parkirališta uz mjesto stanovanja izaziva ozbiljne prostorne probleme. Oni su

naročito izraženi u stambenim zonama velike gustoće (preko 300 stanovnika/hektaru).

Zato se ovdje moraju istraživati rješenja koja uključuju više tehničkih i prostornih

mogućnosti.

U općem slučaju, preporučuje se da se 1/3 potreba za parking mjestima ostvari u garažnim

objektima, a ostatak planira na otvorenom prostoru. Ovo se kod novih stambenih naselja

najracionalnije može ostvariti ako se garažni kapaciteti izgrade u sklopu stambenih

naselja, a otvorena parkirališta realiziraju se jednim dijelom kao samostalne parkirne

skupine, a drugim dijelom kroz ivično parkiranje uz pristupne ulice.

U zatvorenim strukturama starih naselja, za organiziranje parkirališta, realno postoje

samo dvije mogućnosti: objedinjeni prostori unutar stambenog bloka i ulično parkiranje.

 

Parkirališta uz mjesta rada planiraju se uz značajnije koncentracije radnih mjesta

(industrija, administrativni kompleksi, bolnice i sl.). Kako se po pravilu ovdje radi o

dugotrajnom parkiranju određene vrste korisnika, ovi objekti mogu da budu organizirani

sa skromnijim projektnim elementima i većom udaljenosti od cilja putovanja. Parkirališta

velikog kapaciteta za ove svrhe neopravdana su u centralnoj zoni grada i dijelovima koji

su dobro opsluženi javnim gradskim prometom.

 

Parkirališta opće namjene planiraju se uz atraktivne urbanističke sadržaje (trgovina,

poslovanje, zabava i sl.) kao javni objekti. Oni treba da omoguće korištenje putničkih

automobila u lične svrhe putovanja. Budući da su najveće koncentracije atraktivnih

sadržaja u centralnoj zoni praćene i najoštrijim prostornim ograničenjima, ova vrsta

parkirališta u velikim gradovima se organizira u više-etažnim podzemnim ili nadzemnim

objektima.

 

 

 

PROJEKTNI STANDARDI I ELEMENTI PARKIRALIŠTA

 

 

Mjerodavno vozilo i gabariti

 

Velike razlike u dimenzijama vozila nameću potrebu da se kao mjerodavno projektno

vozilo za parkiranje usvoji fiktivni tip koji svojim gabaritnim dimenzijama predstavlja

najmanje 85% sastava voznog parka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Navedene dimenzije prostornog gabarita predstavljaju polazni geometrijski standard u

projektiranju parkirališta. Pri njihovom korištenju treba voditi računa o slijedećem:

 

- širina (Bp = 2,25 m) je minimalna mjera koja je proizašla iz uvjeta upravljanja

vozila i potrebe za otvaranjem vrata. Ova mjera povlači za sobom određenu širinu

pristupne staze i može se smatrati standardom za parkirališta na otvorenom prostoru i

dugotrajno parkiranje. Međutim, kod javnih parking – garaža sa većim koeficijentom

izmjene preporučljivo je da se za normalnu širinu parking modula smatra Bp = 2,50 m.

 

- dužina (Lp = 5,00 m) je normalna mjera koja u svim uvjetima obezbjeđuje dovoljan

prostor za najveći broj europskih tipova putničkih vozila. Kod otvorenih parkirališta

namijenjenih dugotrajnom parkiranju dužina parking modula se može smanjiti na

Lp=4,50 m.

 

- visina (Hp = 2,10 m) je određena iz pješačkih razmjera što je značajno kod garažnih

objekata. Ona predstavlja visinu slobodnog profila u kome se ne smije nalaziti nikakva

fizička prepreka.

 

 

 

Standardne projektne šeme

 

 

- uspravna šema (á = 90°) je najracionalnije rješenje za parkirališta koja se mogu

formirati bez lokacijskih ograničenja. Posebno je pogodna za garažne objekte sa

ortogonalnim rasporedom nosećih stupova.

 

- kose šeme (45°. á . 90°) primjenjuju se kod parkirališta koja se razvijaju u

ograničenim uvjetima lokacije ili u situaciji gdje se zahtijeva brz pristup. Standardni

uglovi su 45°, 60° i 75°. Kose šeme zahtijevaju isključivo jednosmjerne prilaze.

 

- paralelna šema (á = 0°) je oblik organiziranog parkiranja koji zahtjeva najviše

manevarskog rada. Primjenjuje se uglavnom, u profilima slabije opterećenih

pristupnih ulica ograničene regulacijske širine.

 

 

Samostalne parking skupine

 

Na slobodnim terenima u sklopu stambenih naselja, industrijskih zona, rekreativnih

centara, stadiona, saobraćajnih terminala, stanica kapacitetnih šinskih sistema i sl.

organiziraju se prostorno samostalne skupine većih kapaciteta. Za njihovo uređenje

preporučuje se primjena standarda prema opisanih dolje.

 

 

Projektni standardi za površinske parkirne skupine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kao što se vidi na prethodnoj slici raspored parkirnih modula zavisi od usvojene šeme

parkiranja i načina cirkulacije, a dimenzije, prije svega, od prosječnog zadržavanja vozila

(dugotrajno ili kratkotrajno parkiranje).

 

Kod projektiranja samostalnih parkirnih skupina mogu se formulirati samo načelne

preporuke.

 

- Parkirališta namijenjena dugotrajnom parkiranju (parkirališta uz stanovanje, radna

mjesta, sportske i rekreativne objekte, stanice kapacitetnih šinskih sistema i sl.)

projektiraju se za slobodan režim korištenja. To dopušta da se primjene projektne šeme

koje najbolje odgovaraju uvjetima lokacije, bez strogih ograničenja u pogledu broja

parking-aleja, pozicije ulaza-izlaza, kao i bez posebne eksploatacione opreme. Ovdje

je bitno da se racionalno iskoristi raspoloživa površina i parkiralište oplemeni

elementima pejzažne arhitekture.

 

- Parkirališta sa komercijalnim režimom eksploatacije projektiraju se po kriteriju

efikasnosti obavljanja saobraćajne funkcije, budući da se radi o parkiralištima sa

kraćim zadržavanjem, odnosno visokim koeficijentom izmjene. U tom cilju za

preporuku su rješenja sa dvije parking-aleje i jednosmjernim kretanjem, združenim

ulazom i izlazom, te naplatom prije preuzimanja vozila (slika dolje). Osim standardnog

građevinskog uređenja, ovaj tip parkirališta zahtjeva horizontalnu i vertikalnu

signalizaciju sa detekcijom brojnog stanja korisnika.

 

Primjeri parkirališta sa komercijalnim režimom eksploatacije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Naravno trebalo bi još spomenuti parking garaže koje u odnosu na površinska parkirališta

imaju značajnu prednost u pogledu racionalnog korištenja gradskog zemljišta, dok im je

očigledan nedostatak investicijska ulaganja.

 

 

PRIMJER : VRSTE PARKIRALIŠTA U RH

 

Parkirališta : Javna i privatna.

 

Javna parkirališta mogu biti ulična i izvanulična .

 

Izvanulična parkirališta mogu biti otvorenog ili zatvorenog tipa .

 

Otvorena parkirališta su ona parkirališta koja zbog prometne situacije nije moguće zatvoriti fizičkim preprekama .

 

Zatvorena parkirališta su ona parkirališta koja se u cilju kontrole ulaza i izlaza mogu fizički zatvoriti , a da se ne poremete prometni tokovi .

 

 

 

 

OZNAČAVANJE PARKIRALIŠTA

 

 

Javna parkirališta moraju biti označena prometnom signalizacijom u skladu s propisom o sigurnosti prometa .

 

Javna parkirališta na kojima se vrši naplata parkiranja moraju imati oznaku kategorije , vrijeme naplate parkiranja , cijenu i dopušteno vrijeme parkiranja .

 

Vertikalne oznake kategorija moraju biti istaknute brojčano i bojom .

 

Javna parkirališta na kojima se vrši naplata a koja imaju asfaltnu ili betonsku podlogu , treba označiti plavom bojom .

 

Horizontalne oznake u zoni ograničenog parkiranja i opskrbe ostaju u bijeloj boji .

 

Veoma je bitno da označavanje i gabariti parkirnih mjesta za osobe sa invaliditetom i smanjenom pokretljivošću budu u skladu s :

 

  • Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Članak 38.

Parkirališno mjesto

Parkirališno mjesto mora biti smješteno najbliže pristupačnom ulazu u građevinu te mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:

– parkirališno mjesto za jedan automobil kad se nalazi u nizu parkirališnih mjesta, okomitom, kosom, uzdužnom, u odnosu na nogostup, veličine 370 x 500 cm, a prikazano je primjerom na slici 33. Priloga ovoga Pravilnika,

– parkirališno mjesto za dva automobila koje se nalazi u nizu parkirališnih mjesta okomitom na nogostup veličine 590 x 500 cm s međuprostorom širine 150 cm, a prikazano je primjerom na slici 34. Priloga ovoga Pravilnika,

– izlaz s parkirališnog mjesta na nogostup osiguran ukošenim rubnjakom nagiba najviše 10%, širine najmanje 120 cm,

– površinu parkirališnog mjesta izrađenu od materijala koji ne otežava kretanje invalidskih kolica (šljunak, pijesak, zatravljena površina i sl.),

– oznaku pristupačnosti prema slici 1.25. Priloga ovoga Pravilnika ili odgovarajućim znakom, odnosno oznakom sukladno poseb­nom propisu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

POPIS PROMETNIH ZNAKOVA, OZNAKA I DOPUNSKIH PLOČA PARKIRALIŠTA I MOGUĆNOSTI PARKIRANJA OPĆENITO

 

Znakovi : B39, B40, B41, B42, C27, C28, C35, C 36, C 37, E10-E16, E23-E32, H56, H57, H60-H62.

 

 

 

 

 

+

Odgovarajuće dopunske ploče

    Oznake na kolniku :

 

NAPOMENA : Moguća je upotreba i fotonaponskih znakova i/ili promjenjivih prometnih znakova

naročito u parkirališnim garažama.

 

 

 

 

 

 

OPREMA PARKIRALIŠTA

 

 

Općenito, nalaže se podjela opreme parkirališta na 2 kategorije :

 

  1. HARDWARE – PROMETNI DIO : fizička oprema kao osnovni dio prometne signalizacije i opreme, odnosno prometnog sustava.

 

  1. SOFTWARE – PROGRAMSKI DIO : elektonička oprema, programi i aplikacije vezani uz upravljanje, kontrolu, nadzor i sigurnost parkirališnih mjesta.

 

 

 

HARDWARE-PROMETNA OPREMA PARKIRALIŠTA

 

U prometnu opremu parkirališta ubrajamo :

 

 

Automati za naplatu parking mjesta

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Parkirališne barijere

 

Parkirališne barijere nalaze široku primjenu u osiguranju parkirnih površina,  kako u velikim javnim garažama tako i u poslovno-stambenim objektima. Postoji više tipova i modela od kojih razlikujemo : mehaničke i automatizirane (aktivacija pomoću daljinskog upravljača).

 

 

 

 

 

 

 

Parkirne rampe

 

Parkirne rampe postavljaju se na ulazu u parkirališta ili garaže. Obojena su crvenim i bijelim poljima, po mogućnosti označene najmanje jednim crvenim reflektirajućim staklom. Pomoć pri kontroli prometa. Upotreba i za privatne zone.

 

 

 

 

 

 

 

Usmjerivači prometa šiljci-”jež”

 

Usmjerivači prometa dopuštaju tok prometa samo u jednome smjeru. Kretanjem vozila u nedopuštenom smjeru uzrokovat će ispuhivanje gume motornog vozila.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Prometna-sigurnosna zrcala

 

Prometna-sigurnosna zrcala namijenjena su za sigurno uključivanje iz sporedne ceste, garaže, parkirališta ili u drugim slučajevima na mjestima smanjene vidljivosti. Od okruglih zrcala najčešće se upotrebljavaju zrcala promjera Ø 60 cm.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pomoćni kit za parkiranje

 

Pomoćni kit za parkiranje, fiksacijom omogućava gotovo optimalne uvjete parkiranja uz maksimalno iskorištenje prostora.

 

 

 

 

 

 

 

 

Parking mjesto za bicikle-stalci

 

Parking mjesto za bicikle predstavlja ekonomično, jednostavno i sigurno rješenje za parkiranje bicikla.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Plastični graničnik (Betonski graničnik)

 

Betonski graničnik namijenjen je teškim motornim vozilima kao i osobnim vozilima radi sprječavanja prelaska vozila van dopuštenih gabarita parkirnog mjesta.

 

 

 

 

 

 

 

Prometne (parking) lisice

 

Prometne (parking) lisice služe za imobilizaciju kotača vozila i onemogućavaju njegovo kretanje.

 

 

 

 

 

 

 

Prometni parkirni stupići, betonski, metalni, plastični

 

Betonski ili plastični stupići onemogućavaju, odnosno sprječavaju  ulaz motornih vozila na površine koje nisu predviđene za parkiranje vozila (pješačke zone, nogostupi). Postoje i automatizirane verzije.

 

 

 

 

 

 

 

Ulazne rampe

 

Ulazne rampe namijenjene su usponu vozila sa kolnika na parkirališta, garaže i slične površine. Izrađuju se od betona u sivoj boji. Sastoje se od tri elemenata : srednje ulazne rampe, krajnje ulazne rampe (lijeva i desna).

 

 

 

 

lijeva

srednja

desna

 

 

 

Sigurnosne ograde, plastične barijere

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Visinsko ograničenje prolaza vozila (kamiona)

 

 

 

 

 

 

 

Betonske kugle protiv parkiranja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

OPREMA ZA PARKING GARAŽE

 

Uz standardnu , prethodno navedenu PARKING OPREMU, u opremu za PARKING GARAŽE spadaju promjenjivi prometni znakovi i prometna svjetla koja prvenstveno služe za davanje informacija o raspoloživosti garaže, pravcima kretanja kroz parking garažu (etaže, ulaz, izlaz), cijene pojedinih usluga garaže…

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Multi-level parking garaže

 

 

 

 

 

 

 

 

Automatizirane fontane (vidi poglavlje →PUO Omarališta)

 

Klupice (vidi poglavlje →PUO Omarališta)

 

Kante za otpatke i opuške (vidi poglavlje →PUO Omarališta)

 

Urbana oprema (vidi poglavlje →PUO Omarališta)

 

 

 

 

SOFTWARE – PROGRAMSKI DIO

 

 

Na tržištu postoje mnogobrojna softwareska rješenja i programi namijenjeni kontroli, sustavu naplate, nadzoru i sigurnosti parkirališta, garaža i sličnih objekata.

 

 

Više o softverskim rješenjima pogledajte u poglavlju →INFORMACIJSKI SUSTAVI U PROMETU.