---

Da bi se u potpunosti objasnio sustav BCP-a  (Baze cestovnih podataka) i ISOC-a, potrebno je najprije definirati i razluèiti osnovne radnje, parametre i predispozicije prethodno navedenih pojmova.

Radivši i stekavši iskustvo u tvrtci koja se bavila iskuljuèivo BCP-a , dopustite mi daVam pojasnim o èemu je zapravo rijeè.

 

DEFICIJA, POTREBA I CILJ BCP-a

Rastuæe potrebe za novim i kvalitetnijim prometnicama iz dana u dan potencira planiranje, izgradnju, sanaciju novih i starih prometnica. Broj cestovnih prometnica kontinuirano raste istiskujuæi shodno tome i nova ulaganja i izdašna financijska sredstva za njihovo održavanje. Iz opravdanih razloga nametnula se ideja o kvalitetnom sustavu gospodarenja prometnicama proporcionalno enormno velikim ekonomskim izdacima koji se izdvajaju za planiranje, izgradnju i održavanje cestovnih prometnica.

BCP (Baza Cestovnih Podataka) –  je informacijski sustav koji omoguæuje Upravitelju (subjekt koji je zadužen za gospodarenje cestovnim prometnicama), trenutaèan uuvid u stanju pojedine prometnice s ciljem kvalitetnije raspodjele financijskih sredstava, kvalitetnijeg planiranja i održavanja cestovnih prometnica i prateæe infrastrukture.

BCP-a sadrži sve relevantne informacije i podatke koji Upravitelju direktno pomažu u donošenju kvalitetnih, opravdanih i svrsishodnih odluka vezane uz odabranu prometnicu ili mrežu prometnica.

 

Primjeri podataka koje sadrži BCP-a u korist Upravitelja i gospodarenja prometnicama:

 

 

SUSTAV OZNAÈAVANJA, ADRESIRANJA PROMETNICA, DEFINICIJA CESTOVNE MREŽE

Sukladno hrvatskim pravilnicima ( vidi poglavlje →PRAVILNICI u glavnom izborniku) definirane su kategorije cestovnih prometnica.

Razlikujemo :

• DRŽAVNE CESTOVNE PROMETNICE
• ŽUPANIJSKE CESTOVNE PROMETNICE
• LOKALNE CESTOVNE PROMETNICE
• NEDEFINIRANE PROMETNICE.

( **Pravilnicima su definirane mnogobrojne podjele cestovnih prometnica, ali za ovaj segment problematike najbitnija je prethodna podjela ).

 

Jedinstvenim sustavom adresiranja cestovnih prometnica postignuto je to da se veæ vizualnim putem može definirati o kojoj se kategoriji cestovne prometnice radi.

Tako,  

• DRŽAVNE CESTE oznaèavaju se kombinacijom broja i slova ,primjer A11.
• ŽUPANIJSKE CESTE oznaèavaju se kombinacijom broja i slova,primjer ŽC5022
• LOKALNE CESTE oznaèavaju se kombinacijom broja i slova, primjer LC50255.

Državne ceste u nazivu sadrže jedno slovo i jednoznamenkasti ili dvoznamenkasti broj, županijske ceste u nazivu sadrže slova ŽC i èetveroznamenkasti broj dok lokalne ceste sadrže slova LC i peteroznamenkasti broj.

Odabirom i promatranjem brojeva može se takoðer s preciznošÃ¦u odrediti i podruèje,županija ili opæina kojoj promatrana cesta – prometnica pripada.

Svaka cestovna prometnica ima svoj poèetak i završetak. Smjer protezanja prometnica je uvijek od sjevera prema jugu, što znaèi da stacionaže imaju logièan rast prateæi smjer od sjevera ka jugu, odnosno od zapada ka istoku.

Referentne toèke poèetka i završetka cestovne prometnice nazivaju se ÈVOROVI i oni predstavljaju osnovni element REFERENTNOGA SUSTAVA OZNAÈAVANJA cestovnih prometnica.

Èvorovi najèešÃ¦e predstavljaju referentne toèke unutar sustava križanja – raskršÃ¦a ceste, tako da promatranu cestu dijele na više zasebnih segmenata.Ti segmenti nazivaju se LINKOVI.

REKAPITULACIJA :

ILUSTRACIJA SEGMENTA REFERENTOGA SUSTAVA OZNAÈAVANJA NA PRIMJERU CESTOVNE PROMETNICE

 


Adresiranje odnosno pridodavanje naziva èvorova unutar referentnoga sustava oznaèavanja cestovnih prometnica je kompleksan posao koji obavljaju struèni kadrovi osposobljeni za to.

Sprovedba sustava oznaèavanja èvorova i ažuriranje stanja linkova predstavljaju prvu i osnovnu radnju za definiranje cestovne mreže unutar sustava gospodarenja cestama.

Oznaèavanje èvora, kao osnovnoga elementa cestovne mreže na nivou križanja kategoriziranih prometnica ,poèetne i završne toèke linka, odnosno ceste vrši se na nivou ranije izraðenih i usvojenih naputaka te ispisa linkova kategoriziranih cesta.

Oznaèavanje na terenu sprovodi se pobijanjem geodetskoga klina u èvorišta i markacija bojom kružnice promjera 30 cm. Brzim napretkom tehnologije ,sprovodi se i markaciju putem sustava GPS ureðaja (Global Positioning System).

 

 

 

PRIKUPLJANJE I OBRADA PODATAKA

PRIKUPLJANJE PODATAKA vrši se direktno na terenu. Za to služi vozilo opremljeno najmodernijom tehnologijom i software-om, koje kreèuæi se definiranom prometnicom u realnome vremenu prikuplja i pohranjuje podatke (moguæa je i obrada) uz pomoæ audio-vizualnih metoda.

 

Nakon prikupljanje podataka, OBRADA PODATAKA – vrši se u specijalno opremljenim laboratorijima.

Kvalificirani kadar ubacuje prikupljene podatke u raèunalo koje ih potom obraðuje i selektira saèinjavajuæi tako osnovu BCP-a te omoguæuje prezentiranje obraðenih podataka korisniku putem suèelja ISOC-a.

Prilikom obrade podaci se automatski organiziraju i pohranjuju u grupe i podgrupe direktno u bazu. Izlazni proizvod je medij na kojemu su pohranjeni ,selektirani i zorni svi podaci i parametri cestovne prometnice ili grupe cestovnih prometnica koji omoguæava korisniku da iz svojega ureda ima uvid u realno i trenutaèno stanje odabrane prometnice.

Prijenosom podataka u program korisnika (ISOC), uspostavlja se temelj informacijske Baze cestovnih podataka.

 

NADOGRADNJA

Sve prikupljene i obraðene podatke iz BCP-a moguæe je implementirati i zorno prikazati na cestovnoj karti sa svim atributivnim podacima i parametrima te pozicijom u realnome prostoru zahvaljujuæi GIS tehnologiji grafièkih suèelja i prikaza podataka.