DEFINICIJA
Cestovna rasvjeta postavlja se prema projektu, preporukama Meðunarodne komisije za rasvjetu CIE (Commission Internationale de l'Eclairage) No. 88/90, No. 115/95 i Nacrtu europske norme CEN/TC 169/WC 6/9.
Cestovna rasvjeta postavlja se u zonama poveæane opasnosti. Cestovnom rasvjetom
opremaju se:
• dionice cesta i autocesta,
• mostovi, tuneli i galerije,
• prometna èvorišta u dvije i više razina,
• granièni prijelazi,
• prometno uslužni objekti autocesta i brzih cesta,
• prometne površine centara za održavanje i kontrolu prometa.
PODRUÈJA UPOTREBE CESTOVNE RASVJETE
Cestovna rasvjeta èvorišta u dvije i više razina
Razine rasvjete (od najviše M1 do najmanje M5) odabiru se prema funkciji prometnice, gustoæi prometa, prometnoj složenosti, odvojenosti prometa i postojanju ili nepostojanju signala za kontrolu prometa.
Kod razreda rasvjete M1 (najviši) srednja iluminacija iznosi 2 cd/m2 i uzdužna jednolikost 40%, a kod razreda rasvjete M3 (srednji) - srednja iluminacija iznosi 1 cd/m2 i uzdužna jednolikost 40%.
Cestovna rasvjeta tunela
Cestovna rasvjeta tunela obuhvaæa tunelsku cijev i prilazne odnosno odlazne zone.
Tunelska cijev može biti razreda rasvjete A1 do C3, ovisno o iluminaciji prilazne zone tunela, brzini i gustoæi prometa. Prilazne i odlazne zone su srednje iluminacije 1 cd/m2 i uzdužne jednolikosti 40%.
Cestarinski prolazi
Rasvjeta obuhvaæa glavni prometni pravac sa zonama adaptacije i cijelu prometnu površinu objekta. Razred rasvjete je najviši tj. sa srednjom ilminacijom od 2 cd/m2 i uzdužne jednolikosti od 40%.
Prometno uslužni objekti
Rasvjeta obuhvaæa glavni prometni pravac sa zonama adaptacije i cijelu površinu objekta. Srednja iluminacija glavnog pravca iznosi 2 cd/m2 i uzdužna jednolikost od 40%. Srednja iluminacija prometnih površina objekta iznosi 1 cd/m2 i uzdužne jednolikosti od 40%.
Centri održavanja i kontrole prometa
Rasvjeta obuhvaæa prilazne ceste i prometne površine objekta. Srednja iluminacija iznosi 1 cd/m2 i uzdužne jednolikosti 40%.
Za objekte autocesta i brzih cesta navedeni su minimalni iznosi iluminacija koji jamèe sigurnost odvijanja prometa.
MATERIJALI, ZAŠTITA, OZNAKE I VRSTE STUPOVA
Rasvjetni stupovi proizvode se od Al-lima i Èe-lima. Zaštita od korozije izvodi se vruæim pocinèavanjem ili osnovnim zašitnim premazima. Za objekte uz morsku obalu i u industrijskim podruèjima s jako zagaðenom atmosferom, preporuèujemo zaštitu od korozije vruæim pocinèvanjem.
Stupovi se izraðuju iz kvalitetnog èeliènog lima, koji se strojno oblikuje u odreðene segmente, a zatim se zavaruje pomoæu stroja za automatsko zavarivanje. Na ovaj naèin proizvedeni stupovi imaju dobre mehanièke karakteristike, vrlo su lagani i svojim estetskim oblikom udovoljavaju zahtjevima suvremene javne rasvjete. Zaštita stupova od atmosferskih utjecaja rješena je za tropske i normalne uvjete rada, kao i za objekte uz morsku obalu i industrijska podruèja s jako zagaðenom atmosferom.
Sidreni vijci i matice se takoðer zaštiæuju od korozije vruæim pocinæavanjem.
Oznaka u imenu stupa, odnosno znamenka 1(2) ili 3 odreðuje podruèje za koje se mogu primjenjivati rasvjetni stupovi:
• ZONA 1 zona umjerenih i jakih vjetrova,
• ZONA 3 zona jake bure.
Za rasvjetu prometnica, èvorova, mostova i ostalih cestovnih površina mogu biti:
• stožasti rasvjetni stupovi, u pravilu izraðeni od Al-lima, visine od 3 do 6 m,
• stožasti osmerokutni rasvjetni stupovi, najèešæe izraðeni od Èe-lima, visine od 3 do 6 m i od 7 do 12 m,
• cijevni rasvjetni stupovi, najèešæe izraðeni od Èe-lima, visine 3-6 m i od 7-12 m,
• poligonalni limeni stupovi, najèešæe izraðeni od Èe-lima, visine 14-20 m.
Za rasvjetni stup visine od 3 do 6 m, temelj stupa izvodi se od betona klase C 16/20.
Dubina iskopa temelja kreæe se od 70 do 100 cm.
Za rasvjetni stup visine od 7 do 12 m temelj stupa izvodi se od betona klase C 20/25.
Iskop temelja kreæe se od 70 do 125 cm.
Za rasvjetni stup visine od 14 do 20 m (veliki stup) temelj stupa izvodi se od betona klase C 25/30. Dubina iskopa temelja kreæe se od 120 do 210 cm.
PRIMJERI RASVJETNIH STUPOVA:
Stožasti rasvjetni stupovi namijenjeni su za ugradnju u betonske temelje
Stožasti rasvjetni stupovi namijenjeni su za ugradnju na betonske temelje pomoæu odgovarajuæih sidrenih vijaka
Konièni rasvjetni stupovi osmerokutne konstrukcije za ugradnju u betonske temelje
Konièni rasvjetni stupovi osmerokutne konstrukcije za ugradnju na betonske temelje pomoæu odgovarajuæih sidrenih vijaka
Cijevni rasvjetni stupovi za ugradnju u betonske temelje
Cijevni rasvjetni stupovi za ugradnju na betonske temelje pomoæu odgovarajuæih sidrenih vijaka
Poligonalni limeni uzdužno usadni stupovi kojima je glavna karakteristika usadno nastavljanje segmenata navlaèenjem gornjeg segmenta na donji. U opremu ovih stupova spadaju: rasvjetne košare, nasadnici za svijetiljke, gromobranske hvataljke, ljestve sa leðnom zaštitom (vidi slike ispod).
Vrste nasadnika poligonalnih rasvjetnih stupova
Vrste nasadnika poligonalnih rasvjetnih stupova
Vrste košara poligonalnih limenih rasvjetnih stupova
Vrste košara poligonalnih limenih rasvjetnih stupova
Ljestve sa leðobranom
NOSAÈI SVJETILJKI (ADAPTORI)
Prema vrsti svjetiljke i njenim montažnim dimenzijama odabire se tip i vrstu nosaèa. Pod vrstom nosaèa podrazumjeva se njegov broj krakova ( jednoluk, dvoluk itd.) Prema zahtjevu moguæe je ponuditi i drugo rješenje nosaèa. Nosaèi se izraðuju iz istog materijala kao i stupovi , a isto tako i zaštiæuju od korozije.
FUNKCIJE CESTOVNE RASVJETE (RASVJETE PROMETNICA)
Osnovnu ulogu cestovne rasvjete (rasvjete prometnica) možemo podijeliti na :
• Dobra rasvjeta smanjuje broj nesreæa i poveæava sigurnost na cesti, te osigurava vidljivost sudionicima u prometu
• Poveæava zaštitu i sigurnost ljudi i objekata
• Omoguæuje pravovremeno uoèavanje opasnih i novonastalih situacija na cesti
• Položaj svjetiljaka pokazuje putanju ceste, odnosno djeluje kao "vodiè"
• Omoguæuje orijentaciju tj. Izbor pravoga puta
• U gradovima rasvjeta naglašuje rezidencijalnu vrijednost i stvara urbanu atmosferu
• Predstavlja važan element kvalitete ljudskoga života
Brojna istraživanja pokazala su da korištenje cestovne rasvjete bitno smanjuje broj prometnih nesreæa.
VAŽNI ELEMENTI (PARAMETRI) CESTOVNE RASVJETE
Pri projektiranju cestovne rasvjete najvažniji je pojam LUMINACIJA (osjeæaj svjetloæe koji stvara osvijetljena ili svjetleæa površina). Svjetlost iz svjetiljke pada na cestu, te se reflektira od njene površine u oko promatraèa koji je doživljava kao svjetloæu. Ovo se naziva LUMINACIJA CESTE – L (cd/m²).
Zbog reflektivnih svojstva ceste, luminacija i rasvijetljenost se bitno razlikuju (ne postoji direktna veza kao kod unutarnje rasvjete gdje je refleksija difuzna).
Svjetlotehnièki zahtjevi koji se postavljaju pri projektiranju sustava cestovne rasvjete postavljeni su u DIN 5044.
Pri tome uzimaju se sljedeæi kriteriji :
• Razina i jednolikost luminacije
• Razina i jednolikost rasvijetljenosti
• Ogranièenje blještanja
• Porast praga
KONTRAST – ima veoma važnu ulogu u percepciji. Kontrast u boji i svjetloæi omoguæuje uoèavanje objekata u našem vidnom polju. Zbog toga je potrebno osigurati :
• Odreðena razina luminacije (ovisno o situacijama u prometu) je potrebna da omoguæi percepciju slabijeg kontrasta i sitnih detalja
• Rasvjeta treba biti što jednolikija, kako bi se izbjeglo postojanje tamnih toèaka s moguæim opasnostima
• Potrebno je izbjeæi direktno blještanje iz svjetiljaka.
Polje promatranja
Polje promatranja, definirano u DIN standardu, predstavlja osnovu za projektiranje cestovne rasvjete. Buduæi da je pažnja vozaèa za vrijeme vožnje uglavnom usmjerena prema naprijed, onda polje promatranja poèinje 60 m ispred promatraèa i dugo je 100 m. Za proraèun se koristi manje polje, obièno izmeðu prve dvije svjetiljke.
Za položaj promatraèa se uzima pozicija u sredini desne kolnièke trake u smjeru vožnje, na visini od h=1.5 m. Kolnik se promatra pod kutem izmeðu 0.5º i 1.5º stupnja ispod horizontale.
Razina luminacije
Razina luminacije je najvažniji pokazatelj kvalitete rasvjetnog sustava. Luminacija se uvijek raèuna samo za kolnik. Buduæi da razina luminacije utjeèe na kontrasnu osjetljivost, poželjno je da luminacija bude što veæa.
Ispitivanja su pokazala da je optimalna luminacija za cestovnu rasvjetu 2.0 cd/m², ali ona je opravdana samo za brze ceste i autoputeve, pa se ovisno o tipu ceste preporuèa luminacija od 0.5 cd/m² do 2.0 cd/m². Za ocjenivanje se koristi prosjeèna luminacija kolnika Lm.
LUMINACIJA ovisi o :
• Fotometrijskim karakteristikama svjetiljke
• Položaju svjetiljaka u odnosu na cestu
• Refleksnih svojstava kolnika
• Položaja promatraèa (definiran)
Za rasvjetne sustave definiraju se klase cestovne rasvjete :
• M1 (autoputevi i brze ceste) – M5 (lokalne ceste s malom brzinom prometa)
Preporuèaju se sljedeæe vrijednosti luminacije :
• M1 – 2.0 cd/m²
• M2 – 1.5 cd/m²
• M3 – 1.0 cd/m²
• M4 – 0.75 cd/m²
• M5 – 0.5 cd/m²
Jednolikost luminacije
DIN 5044 definira dva tipa jednolikosti luminacije :
• Uzdužna jednolikost luminacije Ul = Llmin/Llmax
Buduæi da vozaèi uglavnom promatraju cestu ispred sebe, Ul oznaèava omjer minimalne i maksimalne luminacije u ravnoj liniji ispred definirane toèke promatranja.
Zahtjevi za uzdužnom jednolikosti luminacije se poveæavaju s maksimalnom brzinom kretanja na cesti, gustoæom prometa i moguæim opasnim situacijama.
Prema DIN 5044 postoje èetri kategorije: 0.4 – 0.5 – 0.6 – 0.7.
• Opæa jednolikost luminacije Uö = Lmin / Lm
Opæa jednolikost luminacije odnosi se na cijelu širinu kolnika, te izražava omjer minimalne i prosjeène luminacije u proraèunskom polju. Uö ne bi smio biti manji od 0.4, èime se izbjegavaju mraène zone i osigurava da vozaè može pravovremeno vidjeti, npr. pješaka koji ulazi u njegovu liniju kretanja.
Ogranièenje blještanja
Blještanje izaziva vidnu nelagodu, te ga je potrebno što više ogranièiti. Razlikujemo :
• Psihološko blještanje – smanjuje vidnu udobnost zapažanja vozaèa zbog zamora oka, uzrokovanog trajno prisutnim blještanjem izvora svjetlosti. Oznakom G, na temelju iskustva u praksi utvrðena je mjera kontrole psihološkog blještanja na skali od 1 (neprimjetno) do 9 (nepodnošljivo). Iako postoji i naèin proraèuna za G, iskustvo je pokazalo da je psihološko blještanje zadovoljavajuæe ako su zadovoljeni kriteriji za ogranièenje fiziološkog blještanja.
• Fiziološko blještanje – smanjuje vidnu sposobnost, utjeèe na smanjenje kontrasne osjetljivosti (razlika luminacije izmeðu objekta i pozadine) i smanjenje brzine percepcije. Vrednuju se preko relativnog porasta praga TI. Za raspoznavanje objekata potrebno je osigurati razliku luminacije izmeðu objekta i pozadine, i što je ona veæa, objekt je bolje vidljiv. Pri veæim vrijednostima luminacije pozadine, i kontrast (razlika luminacije), mora bit jaèi. Minimalni kontrast, pri kojem je kod odreðene vrijednosti luminacije pozadine, objekt vidljiv, naziva se prag razaznavanja luminacije (∆Lmin).
Razina rasvijetljenosti
Buduæi da je rasvijetljenost proraèunska svjetlotehnièka velièina koja ovisi samo o položaju svjetiljaka, njihovom svjetlosnom toku i udaljenosti od površine, a pri tome ne uzima u obzir položaj promatraèa i refleksijska svojstva kolnika, što je važno pri proraèunu dinamièkih uslova vožnje i udobnosti, može se koristiti samo pri proraèunu manje zahtjevnih prometnica (spore ceste), odnosno pri proraèunu urbane i reflektorske rasvjete.
Vizualno voðenje
Vizualno voðenje – je skup mjera koje vozaèu nedvosmisleno pružaju trenutaènu jasnu sliku toka ceste i njezina smjera. Ovo se postiže rasvjetnim sustavom koji slijedi tok ceste, odnosno rasporedom niza stupova .
Razlikujemo rasporede svjetiljaka (stupova) :
• Aksijalni raspored (nosive žice)
• Jednostrani raspored
• Dvostrani raspored (izvori paralelno)
• Centralni raspored.
RASPORED SVIJETILJAKA
Kod križanja se mora postiæi luminacija najbolje rasvijetljene ceste koja ulazi u križanje.
Kod zavoja veliku ulogu ima i vizualno voðenje (odreðivanje smjera ceste).
Svjetiljke se obièno postavljaju na vanjsku stranu zavoja, a ako zbog širine ceste treba koristiti dvostrani raspored, onda se izbjegava naizmjenièno postavljanje.
RASVJETA PJEŠAÈKIH PRIJELAZA
Pješaèki prijelaz nije potrebno posebno rasvjetjljavati, ako je postignuta prosjeèna luminacija kolnika od min. 2.0 cd/m² u podruèju 50 m ispred i iza prijelaza, te ako su zadovoljeni preporuèeni uvjeti jedolikosti.
Ako to nije sluèaj, pješaèki prijelaz se mora posebo rasvjetliti, tako da se postigne pozitivni kontrast izmeðu pješaka i kolnika (luminacija pješaka je veæa od luminacije kolnika), što se obièno postiže upotrebom svjetiljke posebnih fotometrijskih karakteristika koja se postavlja ispred pješaèkog prijelaza (gledano iz smjera vožnje) sa svake strane.
Refleksijska svojstva kolnika
Refleksijska svojstva površine kolnika u bitnoj mjeri utjeèu na raspodjelu i razinu luminacije na kolniku.
Refleksijska svojstva kolnika odreðuju :
• Materijal
• Izvedba i zrnatost površine
• Habanje
• Stupanj oneèišèenja
• Vlažnost
• Temperatura
Postoje dvije vrste refleksija :
1. Usmjerena – prisutna kod glatkih površina, gdje se reflektirajuæa zraka odbija pod istim kutem kao i upadna.
2. Difuzna – kod hrapavih površina, gdje se upadna zraka reflektira u svim smjerovima.
3. Potpuno difuzna – upadna zraka se reflektira jednoliko u svim smjerovima.
Refleksija cestovne površine je mješana, što znaèi da se sastoji od usmjerene i difuzne refleksije. Refleksijska svojstva takve površine opisuju se KOEFICIJENTOM LUMINACIJE q = L / E.
L – luminacija u toèki T proizvede izvor svjetlosti Q radi raspršenog odsjaja na površinu A koju promatraè vidi iz toèe B.
E – rasvjetljenost koju u toèki T proizvede izvor svjetlosti Q.
Osim od vrste materijala koeficijent luminacije ovisi o položaju izvora svjetlosti i promatraèa, odnosno o kutevima q=f (α, β, γ, ν).
α - kut promatranja
β – kut izmeðu ravnina položaja izvora svjetlosti i ravnine promatranja
γ – upadni kut svjetlosti
ν – kut izmeðu ravnine promatranja i uzdužne osi prometnice.
Na temelju brojnih mjerenja u praksi, utvrðeno je da je moguæe sistematizirati refleksijska svojstva kolnika u nekoliko klasa. Odreðena klasa tako pokriva niz cestovnih površina sliènih refleksijskih svojstva, što olakšava svjetlotehnièki proraèun. Svaka klasa odreðuje vrijednosti 3 karakteristièna parametara : srednjeg faktora luminacije gö i zrcalnih faktora S1 i S2.
Najèešæe se koristi R-sustav klasifikacije kolnika , koji obuhvaæa sljedeæe klase :
Osim na opisani naèin, refleksijska svojstva kolnika prikazivala su se ISO-q i ISO-r dijagramima.
ISO-q dijagram – je skup krivulja jednakih koeficijenata luminacije. U kombinaciji s izoluks-dijagramom svjetiljke, moguæe je izraèunati luminaciju u nekoj toèki.
ISO-r dijagram – je prikladniji za proraèun. Koeficijent r naziva se reducirani koeficijent luminacije, i na ovaj naèin je, uz poznavanje fotometrijske karakteristike svjetiljke i geometrije rasvjetnog sustava, ponovo moguæe izraèunati luminaciju u nekoj toèki.
Obje metode se smatraju zastarjelim i razvojem primjene raèunala u projektiranju, rijetko se koriste.
Proraèun vanjske rasvjete
Pri proraèunu prosjeène luminacije raèunalom koristi se metoda toèke, odnosno proraèunava se luminacija u više unaprijed definiranih toèaka, a zatim se izraèuna srednja vrijednost. Pri proraèunu se uvijek superponiraju doprinosi svih izvora svjetlosti.
Reflektorska rasvjeta
Kod reflektorske rasvjete fasada proraèunava se prosjeèna rasvijetljenost. Pri odabiru ciljane rasvjetljenosti, u obzir treba uzeti i utjecaj okoline (nivo rasvjetljenosti okoline).
Reflektorska rasvjeta fasada ima pretežno arhitektonsku ulogu, a utjeèe i na nivo rasvijetljenosti ulica.
Specijalni dio reflektorske rasvjete je i rasvjeta sportskih terena, gdje se èesto moraju poštivati visoki zahtjevi za TV-snimanja.
PRAKTIÈNI DIO – IZVOÐENJE GRAÐEVINSKIH I ELEKTROMONTAŽNIH RADOVA CESTOVNE RASVJETE U ÈVORIŠTIMA I ODMARALIŠTIMA BRZE CESTE I AUTOPUTA (SAŽETAK)
Gledajuæi iz perspektive voditelja ili nadzora radova cestovne rasvjete, kao prvi korak istaknuo bih pripremu izostavljajuæi pritom pripremu i izradu troškovnika kao dio koji ovdje neæemo obraditi.
Veoma je važna moguænost nabavke projekta, nacrta elektroradova, odnosno preklapanje projekta cestovne rasvjete u dwg-formatu (AutoCad) s projektima :
• Odvodnje
• Prometne signalizacije i opreme ceste.
Na taj naèin dobivamo jedinstvenu kopiju triju projekta (elektroprojekt, projekt odvodnje, projekt prometne signalizacije i opreme) na istome listu te s lakoæom možemo predvidjeti moguæe probleme preklapanja tih triju elementa izgradnje cestovne prometnice (kablovi cestovne rasvjete, temelji, cijevi i slivnici odvodnje, prometni znakovi, konzole i odbojne ograde). Takav pristup nam omoguæava da pravovremeno, prije gotovoga èina reagiramo, uskladimo i izbjegnemo fizièka preklapanja i moguæe štete pri izvoðenju radova cestovne rasvjete.
Drugi korak je iskolèenje pozicija temelja i rova elektrokablova prilikom èega koristimo usluge dežurnoga geodeta. U ovom pogledu od esencijalne važnosti je obvezna provjera visine temelja stupova rasvjete, stoga jer u praksi zna biti dosta odstupanja od projekta. Takoðer, posebno treba obratiti pozornost na prostorni raspored temelja stupova cestovne rasvjete te njihov prostorni položaj. Razlog tome je što se radovi izvoðenja cestovne rasvjete najèešæe obavljaju prije radova odvodnje, te se dovodimo u položaj da mi diktiramo daljnji tijek, otežavajuæe okolnosti za izvoðenje radova odvodnje. Pod radove u izvoðenju odvodnje mislim na: postavljanje plastiènih PHD cijevi odvodnje, izradu betonskih cijevi s prorezom (satujo) i izradu slivnika - rigola kao i upojnih bunara, trapeznih kanala. Naime, stroj koji izraðuje slivnike i betonske cijevi s prorezom ima toèno definiran slobodni profil rada (senzor i sajle) što znaèi da ako postoji neka prepreka koji ulazi u taj profil (npr. temelj stupa cestovne rasvjete) velika je šansa da æe doæi do zastoja radova i velikih problema. To praktièno znaèi da temelj stupa cestovne rasvjete prostorno nije dobro postavljen i fizièki smeta, sijeèe put sajle-senzora stroja i tako onemoguæava daljnji tijek radova izvoðenja odvodnje. Postoji alternativno rješenje kojim se donekle rješava problem, a to je, ako prostorne moguænosti dopuštaju, izrada "zuba" na temelju stupa rasvjete kako bi sajla-senzor stroja mogao proæi te kasnije nadopunjavanje zuba temelja stupa u jedinstvenu cjelinu.
Primjer temelja korištenog rasvjetnog stupa KORS 2B
Temelji rasvjetnih stupova tipa KORS 2A i KORS 2B projektirani su kao betonski blok temelji, za tla èija je nosivost dop,tla 20 N/cm2, a temelji se izraðuju od betona kvalitete MB•20. Ukoliko se stupovi temelje na zelenim površinama potrebno je gornji dio temelja izdignuti cca 10 cm.
Primjer temelja rasvjetnog stupa
Kao kritiène toèke na prometnom èvorištu, napomenuo bih tzv. "špiceve-vrhove" èvorišta, odnosno vrhovi ulazno-izlaznih krakova. AutoCad (dwg-format) nacrti ne pružaju uvid u istanèan raspored temelja stupova rasvjete u tim vrhovima i veoma je èest sluèaj da zbog uskog prostora djelovanja dolazi do preklapanja elemenata odvodnje, prometne signalizacije i opreme s temeljima stupova cestovne rasvjete. Tada, prostorni raspored temelja mora se napraviti pojedinaèno za svaki takav sluèaj, gdje se pronalazi optimalno rješenje kojim svi prije spomenuti elementi ne ostaju prikraæeni uz naglasak i na faktor estetike.
Kada su svi elementi geodetski obraðeni, pristupa se izvoðenju radova – iskop rova za polaganje kablova, iskop temelja stupova cestovne rasvjete. Poželjno je prije poèetka iskopa provjeriti da li u prostoru iskopa i radova ne postoje zaostale ili skrivene instalacije (voda, struja, telefon), a koje nisu spomenute u projektoj dokumentaciji.
Pri iskopu rova za polaganje kablova treba obratiti pozornost na dubinu i širinu iskopa, naèin polaganja kabela, izradu posteljice i materijal zatrpavanja rova (granulacija) koji su definirani projektom. Sljedeæa faza je betoniranje temelja odreðenom markom betona uz upotrebu oplata i šablona ovisno o tipu i visini stupa cestovne rasvjete. Moraju se provoditi mjere kontrolnih ispitivanja kakvoæe betona, koje vrši nadležna organizacija. Nakon polaganja kablova, zatrpavanja rova, izrade i njege temelja vrši se montaža stupova cestovne rasvjete na temelj u skladu s projektnom dokumentacijom. Valja obratiti pozornost na vertikalnost stupova (geodeta) kao i na njihovu moguæu ošteèenost prilikom skladištenja i prijevoza. Ošteèeni stupovi se obavezno moraju vratiti proizvoðaèu uz reklamaciju. Gdje su prisutna mala ošteèenja u cinkovom-zaštitnom pokrovu koristimo cinkov premaz za saniranje takvih minimalnih ošteèenja. Ovisno o tipu stupa i njegovoj visini vrši se montaža nasadnika, adaptora te pripadajuæih svjetiljkipropisanih projektnom dokumentacijom.
Svjetiljka se uz pomoæ kamiona korpe montira na nasadnik-adaptor ili sam stup te je važno primijeniti kljuè kojim se poštuje mjera stezanja svjetiljke vijcima o stup toèno propisanom silom (npr. 15 Nm). Važno je obratiti pozornost na fotometrijska svojstva, kojim su toèno odreðeni vertikalni, horizontalni položaj kao i kut nagiba svjetiljke u odnosu na kolnik. Poštivanjem tih komponenti postižu se optimalni uèinak i ispunjavanje fotometrijskih svojstava svjetiljki. Takoðer mora se izvesti i zaštita stupa cestovne rasvjete, uzemljenje te ako postoji moguænost svakih 200 m izvesti spoj sa zaštitnom odbojnom ogradom ovisno o projektnoj dokumentaciji. Prekopi moraju biti tako izvedeni da se u zoni prelaska preko cestovne prometnice obavzno betoniraju te se kao i za druge rovove kanala izvršava ispitivanje na pritisak koje obavlja nadležna institucija.
Na slici je prikazano polaganje elektro-kablova prekopa izmeðu dvaju okana u neposrednoj blizini PHD cijevi odvodnje
Na slici je prikazan iskop i betoniranje elektro-kablova prekopa koji je zbog situacije naknadno raðen. Problem je u tome što su radovi na odvodnji, u ovom sluèaju slivniku (rigolu) izvršeni ranije te je stoga bilo potrebno s velikom pažnjom izvesti iskop i polaganje kabela kako ne bi došlo do ošteèenja slivnika (rigola).
Na slici su prikazana vidljiva ošteèenja zaštitne PVC cijevi elektroinstalacije - elektrokabela.
Posljednja faza (ovisi o dinamici i planu izgradnje) je izrada kape, glazure temelja stupa rasvjete.
Prilikom naruðbe rasvjetnih stupova potrebno je istaknuti :
• katalošku oznaku stupa,
• tip svjetiljke, sa nazivom proizvoðaèa, koja se ugraðuje na stup,
• tip razvodne kutije, sa imenom proizvoðaèa, koja se ugraðuje u stup,
• vrstu antikorozivne zaštite.
Temeljni vijci se posebno naruèuju.
Primjeri ošteæenja nasadnika prilikom prekomjernog zatezanja kljuèem:
Primjeri ošteæenja stupova rasvjete prilikom transporta , utovara i istovara:
Primjer neprimjerenog rasporeda stupova rasvjete, koji onemoguæuje brz i efikasan iskrcaj istih sa velikom moguænošæu ošteæenja :
Spoj uzemeljenja rasvjetnog stupa na zaštitnu èeliènu odbojnu ogradu (JDO)
Oznaèavanje rasvjetnih stupova (brojèane oznake)
Iskopan kanal (rov) u koji su položene plastiène (rebraste) PVC cijevi. Prethodno je napravljena posteljica nasuta s pijeskom regulirane granulacije.
Dakako, potrebno je spomenuti i rasvjetu u podvožnjacima, gdje se upotrebljavaju tzv. tunelski reflektori. Reflektori se postavljaju radi poveæanja vidljivosti u nadvožnjacima. Najèešæe se postavljaju po 2 sa svake strane, na upornjacima objekta kako bi u cijelosti ispunili zadaæu vidljivosti na cestovnoj prometnici. Poželjno je da reflektor ima rešetkastu plastiènu strukturu, èime se onemoguæava pretjerana disperzija svjetlosti i postiže se koncentracija svjetlosti na željenu površinu cestovne prometnice.(vidi poglavlje →TUNELSKA RASVJETA).
Primjeri tunelske rasvjete
Kao završnu fazu istaknuo bih važnost prikupljanja dokumentacije za tehnièki pregled kao i probna ispitivanja sustava cestovne rasvjete pri završetku radova na izvoðenju.
Pozornost treba usmjeriti na problem probijanja-ošteæenja elektrokablova pri zabijanju odbojne ograde.
Postoji uèinkovita metoda lociranja mjesta ošteæenja, rezanja elektrokablova. Sastoji se od toga da se unajmljuje posebno opremljeno vozilo s odgovarajuæom opremom koja omoguæuje da se s velikom toènošæu otkrije mjesto ošteèenja kabela (toènost od cca 0,5-1 m) u kratkom vremenskom razdoblju.
Upotreba, najam specijalog vozila je dosta skupa ali kada se uzme u obzir cijena, utrošeno vrijeme iskopa i toènost pri lociranju prekida, uviðamo da je to veoma korisna i nadasve efikasna metoda.
Takoðer postoje i alternativne, manje zastupljene metode (primjena rašlja).
Oznaèavanje pozicije kabela napajanja cestovne rasvjete:
Trafostanica sa pripadajuæom infrastrukturom neophodna za funkcioniranje cestovne rasvjete:
