ŽELJEZNIÈKO CESTOVNI PRIJELAZ (ŽCPR) – nazivamo mjesto prijelaza cestovne prometnice preko željeznièke pruge, odnosno graðevinski gledano, mjesta križanja kolnika i gornjeg ruba traènice koje se nalaze u istoj ravnini.
Radi velikih razlika u brzinama kretanja cestovnih i pružnih vozila, njihovim masama, naroèito zaustavnim putovima, to su mjesta vrlo opasna zbog moguænosti sudara. To je razlog zašto se ta mjesta osiguravaju na razlièite naèine.
S motrišta cestovnoga prometa osiguranje ŽCPR-a možemo podijeliti u 2 skupine :
• PASIVNO (prometnim znakovima)
• AKTIVNO(ureðajima za osiguranje cestovnih prijelaza).
AKTIVNO OSIGURANJE – može se ostvariti :
• MEHANIÈKIM UREÐAJIMA
• ELEKTRONIÈKIM UREÐAJIMA.
Najsigurniji naèin razdvajanja razina je gradnja nadvožnjaka ili podvožnjaka. Dovoljna razina sigurnosti postiže se ugradnjom signalnih ureðaja koji obavještavaju sudionike u cestovnome prometu o približavanju željeznièkog vozila. Na ŽCPR-u se daje prednost pružnim vozilima jer ona imaju veæu masu, kreæu se prisilnom putanjom i imaju dulji zaustavni put. To podrazumijeva da se kod nailaska vlaka, cestovni promet obustavlja.
Najèešæi uzroci nesreæa na ŽCPR-ima su nepoštivanje prometnih znakova, neprilagoðena brzina vožnje, prelazak automobila ispod spuštenih branika, nepažnja vozaèa cestovnih vozila i pješaka te loše oznaèeni i osigurani ŽCPR-i.
Zbog duljeg zaustavnog puta i manje uèestalosti prolaza, prioritet se daje uvijek željeznici. Nastoji se potpuno ukinuti cestovni prijelazi u istoj razini. Dakako, to uvijek nije moguæe te se teži smanjivanju njihova broja, što se postiže na sljedeæe naèine :
• Zamjena prijelaza nadvožnjacima-podvožnjacima
• Zamjenom dvaju ili više susjednih prijelaza jednim
• Osiguranjem cestovnih prijelaza u razini, suvremenim tehnološkim sredstvima
• Na tehnièkim neosiguranim prijelazima, omoguæavanjem potrebne vidljivosti.
Na prugama s velikim brzinama vlakova, veæim od 160 km/h, križanje ceste i željeznièke pruge mora biti izvedeno u dvije razine. U tom sluèaju, preporuèa se da cesta prelazi iznad željeznièke pruge.
OSIGURANJE ŽCPR-a
PASIVNO OSIGURANJE – PROMETNI ZNAKOVI UPOZORENJA
Znak »prijelaz ceste preko željeznièke pruge s branicima ili polubranicima« (A45) oznaèuje blizinu prijelaza ceste preko željeznièke pruge u razini koja je osigurana branicima ili polubranicima. Znak se izvodi s najmanje klasom II retrorefleksije;
Znak »prijelaz ceste preko željeznièke pruge bez branika ili polubranika« (A46) oznaèuje blizinu prijelaza ceste preko željeznièke pruge u razini koja nije osigurana branicima ili polubranicima. Znak se izvodi s najmanje klasom II retrorefleksije
Znak »Andrijin križ« (A47) oznaèuje mjesto na kojem cesta prelazi preko željeznièke pruge u razini bez branika ili polubranika s jednim kolosijekom, odnosno (A48) s dva ili više kolosijeka. Kad uz cestu nema dostatno prostora za normalno postavljanje znaka, on se može postaviti tako da se 
zakrene za 90° udesno.Znakovi se izvode s najmanje klasom II retrorefleksije.Znak »Andrijin križ« ima oblik jednog odnosno dva kolosijeka.Radi bolje uoèljivosti, znak »Andrijin križ« može biti umetnut na ploèu bijele podloge.
Znakovi se postavljaju samo na prijelazima ceste preko željeznièke pruge u razini koji su potpuno nezaštiæeni ili koji su zaštiæeni samo ureðajima za davanje svjetlosnih i zvuènih znakova, bez branika ili polubranika, i to na udaljenosti 5 m od najbliže željeznièke traènice, a ako okolnosti to zahtijevaju, i na manjoj, odnosno veæoj udaljenosti, ali ne bliže od 3 m, odnosno ne dalje od 10 m od željeznièke traènice.Ako je prijelaz ceste preko željeznièke pruge u razini zaštiæen ureðajem za davanje svjetlosnih signala, znak se postavlja na istom stupu iznad svjetlosnih signala. Znak »Andrijin križ« mora biti uoèljiv s udaljenosti najmanje 50 metara;
Znak »približavanje prijelazu ceste preko željeznièke pruge s branicima ili polubranicima« (A49) oznaèuje udaljenost do prijelaza ceste preko željeznièke pruge u razini koji je osiguran branicima ili polubranicima.
Znak se izvodi s najmanje klasom II retrorefleksije.
Znak ima oblik pravokutnika, èiju osnovicu èini kraæa stranica.
Znak se postavlja tako da se znak u obliku pravokutnika s tri kose pruge i odgovarajuæim znakom opasnosti postavlja na 240 m ispred mjesta križanja ceste i željeznièke pruge u razini, znak s dvije kose pruge na 160 m, a znak s jednom kosom prugom na 80 m ispred mjesta križanja ceste i željeznièke pruge u razini tako da je niža strana kosih pruga bliža kolniku.
Znak opasnosti može biti postavljen i iznad znaka s jednom kosom prugom;
Znak »približavanje prijelazu ceste preko željeznièke pruge bez branika ili polubranika« (A50) oznaèuje udaljenost do prijelaza ceste preko željeznièke pruge u razini koja nije osigurana branicima ili polubranicima.
Znak se izvodi s najmanje klasom II retrorefleksije.
Znak ima oblik pravokutnika, èiju osnovicu èini kraæa stranica.
Znak se postavlja tako da se znak u obliku pravokutnika s tri kose pruge i odgovarajuæim znakom opasnosti postavlja na 240 m ispred mjesta križanja ceste i željeznièke pruge u razini, znak s dvije kose pruge na 160 m, a znak s jednom kosom prugom na 80 m ispred mjesta križanja ceste i željeznièke pruge u razini tako da je niža strana kosih pruga bliža kolniku.
Znak opasnosti može biti postavljen i iznad znaka s jednom kosom prugom;
AKTIVNO OSIGURANJE ŽCPR-a
Cestovni prijelazi preko 2 ili više kolosijeka osiguravaju se svjetlosnim signalima. Ukljuèivanje i iskljuèivanje signala obavlja se automatski, nailaskom vlaka na kolosijeène kontakte.
Kod brzina veæih od 120 km/h pješaèki prijelazi moraju biti obavezno osigurani svjetlosnim i zvuènim signalima, a kod brzina ispod 120 km/h pješaèki prijelazi moraju biti riješeni samo mimoilaznim ogradama. Na križanju industrijskog kolosijeka sa cestom koji je osiguran ureðajima, moraju se ugraditi iskliznice odnosno željeznièki signali s obje strane prijelaza koji moraju biti u meðusobnoj ovisnosti sa signalima na cesti.
STALNI ŽELJEZNIÈKI SIGNALI ZA NAJAVU CESTOVNIH PRIJELAZA
Stalni željeznièki signali za najavu cestovnih prijelaza su :
• Oznaka zaustavnog puta (bijeli stup s crvenim vrhom ili kontrolni signal)
• Oznaka ukljuène toèke kod automatskih ureðaja
• U sluèaju da pruga ima ugraðen APB, za obaviješæivanje se koriste signali prostornih odsjeka.
NAPRAVE ZA OSIGURANJE CESTOVNIH PRIJELAZA U RAZINI
Naprave za osiguranje cestovnih prijelaza u razini su :
• Ureðaji osiguranja koji se ukljuèuju ruèno
• Ureðaji osiguranja koji se ukljuèuju daljinski s centralne postavnice
• Ureðaji osiguranja koji ukljuèuje i iskljuèuje sam vlak pri dolasku i odlasku.
Branici i polubranici
Branici i polubranici su naprave namijenjene zatvaranju prometa vozila i pješaka u smjeru na koji su popreèno postavljene.
Na branicima se svjetlosno trepæuæe crveno svjetlo postavlja na sredini branika, a na polubraniku na kraju polubranika.
Promjer kruga trepæuæa svjetla je minimalno 210 mm.
Branici kojima se na prijelazu ceste preko željeznièke pruge u razini zatvara promet èitavom širinom ceste (slika K42) moraju biti oznaèeni s najmanje tri crvena reflektirajuæa stakla od kojih jedno mora biti smješteno na sredini branika, a druga dva bliže krajevima branika.
K42
Polubranici, kojima se na prijelazu ceste preko željeznièke pruge u razini zatvara promet samo do polovice širine ceste (slika K43), moraju biti oznaèeni s najmanje tri crvena reflektirajuæa stakla postavljena na odgovarajuæim razmacima po èitavoj dužini polubranika, od kojih jedno mora biti smješteno na samom kraju polubranika.
K43
Kad se branici i polubranici postavljaju na ulazu na parkiralište ili garaže, obojani su crvenim i poljima i po moguænosti oznaèeni najmanje jednim crvenim reflektirajuæim staklom.
Branici i polubranici moraju biti obilježeni crvenim reflektirajuæim staklima i ako su obilježeni posebnim postojanim ili trepæuæim crvenim svjetlima.
Reflektirajuæa stakla iz st. 1. i 2. ovog èlanka moraju imati površinu barem 40 cm, a moraju se postaviti tako da su uoèljiva iz smjera ceste na kojem se zatvara promet.
Branici i polubranici moraju po cijeloj dužini biti presvuèeni retroreflektirajuæom tvari klase II.
Osiguranje branicima i polubranicima koristi se obièno u naseljima i na mjestima uèestalog prometa. Branici se postavljaju na udaljenosti 3 m od najbliže traènice. Branicima se može upravljati ruèno. Ureðajem rukuje èuvar cestovnog prijelaza neposredno uz sam prijelaz ili s odreðene udaljenosti s koje ima preglednost prijelaza. Ako èuvar nije cijelo vrijeme pokraj branika kod napuštanja radnog mjesta mora branike uèvrstiti (zakljuèati), a brava s kljuèem se nalazi na ureðaju za postavljanje branika.
Postavljanje branika se može izvesti i daljinski žicovodom ili elektromotorom. Kod daljinskog upravljanja branicima, postavljaju se tzv. prerezivi branici. Prije spuštanja branika sudionici se opominju predzvonjenjem u trajanju od 15 do 25 sekundi.
Motke polubranika zatvaraju samo pola ceste i vozilo ne može ostati "zarobljeno" na cestovnom prijelazu. Ukljuèivanje zvona, svjetlosnih signala, spuštanje i dizanje motki polubranika obavlja se automatski, nailaskom vlaka na ukljuène i iskljuène toèke.
Osiguranje svjetlosnim signalima i zvonom
Svjetlosni znakovi za oznaèivanje prijelaza ceste preko željeznièke pruge u razini mogu biti znakovi za oznaèivanje branika i polubranika i znakovi kojima se najavljuje približavanje vlaka, odnosno zatvaranje prijelaza branicima ili polubranicima.
Osim oznaèivanja prijelaza ceste preko željeznièke pruge svjetlosnim znakom, prijelaz se mora osigurati i zvuènom signalizacijom.
Ako se svjetlosnim znakovima na prijelazu ceste preko željeznièke pruge u razini bez branika ili polubranika najavljuje približavanje vlaka, odnosno spuštanje branika ili polubranika na prijelazu ceste preko željeznièke pruge s branikom ili polubranikom te ako se tim znakovima sudionici u prometu obavješæuju o tomu kako je branik ili polubranik u zatvorenom položaju, ti se svjetlosni znakovi daju izmjenièno paljenjem dvaju crvenih svjetala kružnog oblika promjera 300 mm.
Svjetla se moraju nalaziti jedno pored drugog u vodoravnoj osi na ploèi koja ima oblik istostraniènog trokuta s vrhom okrenutim prema gore, èije boje i dimenzije odgovaraju boji i dimenzijama znaka opasnosti duljine stranice istostranièna trokuta 120 cm (znak G23), boje retrorefleksije klase III.
Svjetla se izvode u tehnologiji svjetleæih dioda (LED).
Znak G23
NAÈIN RADA AUTOMATSKOG UKLJUÈIVANJA
Kada u podruèju prijelaza nema vlaka, motke branika su u vertikalnom položaju, a svjetla na cestovnim signalima ugašena, ako je prijelaz slobodan. I u sluèaju osiguranja s polubranicima, vlak svojim nailaskom automatski aktivira ureðaj. Prijelazom kotaèa vagona preko kontakata k1 k11 i k2 k12 aktivira se automatika. Ukljuèuje se zvonjenje, signalne svjetiljke na putu uz prugu se naizmjenièno pale i gase i nakon podešenog vremena (10 do 30 sekundi), motke se poèinju spuštati. Spuštanje može trajati 8 do 15 sekundi. Nakon toga ostaje ukljuèena samo svjetlosna signalizacija, a kada zadnja osovina vlaka prijeðe preko iskljuènog kontakta k3, nakon podešenog vremena (oko 5 sekundi), motke branika se dižu i iskljuèuje se svjetlosna signalizacija.
Motke se najèešæe spuštaju i dižu pomoæu elektromotora s elektromagnetskom koènicom, a postoje izvedbe na hidraulièni pogon. I u jednom i u drugom sluèaju mora se omoguæiti i ruèni pogon u sluèaju kvara ili nestanka struje.
Sustav za upravljanje elementima za osiguranje cestovnog prijelaza obièno je smješten neposredno uz prijelaz u posebno izgraðenoj kuèici, kontejneru ili samostojeæem ormaru. Najvažniji element osiguranja je sustav za detekciju nailaska vlaka. Najèešæi sustav za detekciju približavanja vlaka su kolosijeèni kontakti, ali se mogu koristiti i izolirani odsjeci, pa se tako kod elektroniènih ureðaja najèešæe koriste izolirani odsjeci bez izoliranih umetaka.
Kako bi se osigurala potrebita pouzdanost ureðaja, potrebno je analizirati moguæe uzroke kvara automatike. Automatika može zakazati u ovim sluèajevima :
• Neaktiviranje detektora nailaska vlaka (kolosijeènog kontakta)
• Pregaranja žarulja
• Kvar elektromotora postavljaèa polubranika
• Kvar napojnog ili relejnog ureðaja
• Lom motke polubranika
Kako se u sluèaju bilo kakve neispravnosti, zbog održanja potrebne razine sigurnosti odvijanja cestovnog prometa, mora se automatski ukljuèiti zabranjen prolaz cestovnim vozilima. Udvostruèavanjem nekih elemenata poveæava se sigurnost prometa na putnim prijelazima.
Elementi koji bi mogli postati uzrok smetnji ili kvara su :
• Akomulatorske baterije
• Ispravljaèi
• Žarulje
• Kolosjeèni kontakti
TROKUT PREGLEDNOSTI
Preglednost ceste na željeznièku prugu odreðena je elementima propisanog trokuta preglednosti. Trokutom preglednosti osigurava se sudionicima u cestovnom prometu nesmetan vidik na željeznièku prugu s obje strane ceste radi pravodobnog uoèavanja vlaka u cilju sigurnog prelaska preko željeznièke pruge.
Elementi trokuta preglednosti jesu :
• Da su kutovi križanja ceste i željeznièke pruge razlièiti, ali ne manji od 20º
• Da se cestovno vozilo prije prelaska željeznièke pruge mora zaustaviti, a nakon pokretanja kreæe se jednolikom ubrzano dok ne postigne brzinu od 5 km/h uz ubrzanje od 1 m/s².
• Da se toèka zaustavljanja nalazi u ravnini sa prometnim znakom Andrijinim križ
• Da su na prugama dopuštene razlièite brzine prolaska vlakova
• Da su razlièite duljine cestovnih vozila koja prelaze željeznièku prugu.
USPOREDBA RAZLIÈITIH TIPOVA CESTOVNIH PRIJELAZA
Troškovi izgradnje cestovnog prijelaza u dvije razine u odnosu na troškove osiguranja križanja željeznièke pruge i ceste u istoj razini odnose se kao 10:1. Ekonomska analiza pokazuje da financijska sredstva dovoljna za izgradnju samo jednog podvožnjaka ili nadvožnjaka mogu biti dostatna za izgradnju 10 cestovnih prijelaza u razini opremljenih najsuvremenijim SS-ureðajima.
U svrhu još veæe razine sigurnosti na željeznièkim cestovnim prijelazima ugraðuju se i dodatni ureðaji za automatsko snimanje vozila koja prelaze željeznièku prugu unatoè upaljenoj svjetlosnoj signalizaciji. Takoðer se ugraðuju i dodatni ureðaji za detekciju prisustva u ugroženom podruèju, te dodatni kontrolni željeznièki signali kako bi se vlak u okviru tehnièkih moguænosti zaustavio prije naleta na cestovno vozilo.
Upotrebom digitalnog mobilnog telekomunikacijskog sustava GSM-R, moguæe je informaciju o stanju na ŽCPR-u prenijeti direktno u kabinu lokomotive.
Stanje i broj ŽCPR u na mreži HŽ-a Republici Hrvatskoj na dan 31.12.2004.
NAPOMENA: Bez pruge I109 Vinkovci-Osijek i pruge II212 Sisak-Caprag-Karlovac, na kojima se do daljnega ne predviða ponovnauspostava prometa.
Primjer lošeg osiguranja ŽCPR-a, na kojem je veæ bilo više prometnih nesreæa. Jasno se vidi da je Andrijin križ loše kvalitete te je napravljen od drveta a ne od materijala propisanim pravilnikom !!!
Primjer aktivnog osiguranja ŽCPR-a
Primjer aktivnog osiguranja ŽCPR-a
