Edukacija Izvori Linkovi Kontakt
  Internet portal specijaliziran za prometnu signalizaciju i opremu ceste
etvrtak, 09.09.2010  
   Naslovnica > Oprema ceste > Smirivanje prometa
  
TRAI:
 
SMIRIVANJE PROMETA



POVIJEST SMIRIVANJA PROMETA

Brzi razvoj automobilizma, a naroèito prometa osobnih vozila, prouzrokovao je neprekidno smanjenje površina namijenjenih pješacima i biciklistima.

Potkraj sedamdesetih godina poèinju se pojavljivati prve ideje o organiziranoj promjeni postojeæeg stanja, iako su pojedinaèni primjeri mjera za smirivanje brzina ili spreèavanje moguæih konflikata izmeðu razlièitih vrsta sudionika u prometu poznati veæ iz davnina.

Po nekim izvorima, prve mjere za smirivanje prometa pojavljuju se u skandinavskim zemljama (prema nekim izvorima, 1970-te u Danskoj), gdje ih okolina dobro prihvaæa, pa je to razlog za njihovu intenzivnu upotrebu, a kasnije se prenose i u UK i u SAD.


NAMJENA MJERA ZA SMIRIVANJE PROMETA

Proizlazeæi od definicije da smirivanje prometa predstavljaju mjere (sustavne, regulativne, tehnièke…)za ureðenje prometne situacije u urbanoj okolini, dolazi se i do njihove osnovne namjene:

 promijeniti i preoblikovati postojeæe prometne površine u urbanoj okolini
 onemoguæiti prevelike brzine motornih vozila
 smanjiti broj motornih vozila na tom podruèju
 poboljšati vidljivost pješaka od motoriziranih sudionika
 poboljšati preglednosti vozaèa


CILJEVI UVOÐENJA MJERA SMIRIVANJA PROMETA

 smanjenje broja prometnih nezgoda
 smanjenje posljedica prometnih nezgoda
 poveæanje površina za nemotorizirane sudionike u prometu
 smanjenje štetnog utjecaja na okoliš

 

UVJETI ZA IZBOR MJERA

Osnovna tri kriterija za izbor naprava i mjera za smirivanje prometa su:

• funkcija ceste
• prometni uvjeti
• dodatni kriteriji

 

Prometna funkcija cesta u naseljima dijeli se na funkciju povezivanja i funkciju dostupnosti- obje treba respektirati!!

U nastavku su navedene samo neke osnovne funkcije, koje je potrebno uvažavati prilikom svakog planiranja mjera za smirivanje na nekom podruèju:

 funkcija urbanistièkog ureðenja
 socijalna funkcija
 ekološka funkcija
 ekonomska funkcija.


Meðu dodatne kriterije za izbor naprava i mjera za smirivanje prometa ubrajaju se :

 položaj ceste u prostoru (lokacija)
 struktura vozila (promet autobusa i teretnih vozila)
 štetne emisije
 optereæenje bukom
 kašnjenja interventnih vozila
 održavanje cesta
 urbanistièki uvjeti.


Postupak pri uvoðenju mjera za smirivanje prometa:

 odreðivanje podruèja obrade na osnovi nacrta cestovne mreže naselja
 odreðivanje dopuštene brzine na dionici i selekciju mjera
 odreðivanje prometnih uvjeta i selekciju mjera
 provjeru dodatnih kriterija i selekciju mjera



UVJETI ZA UVOÐENJE MJERA SMIRIVANJA PROMETA

Zahtijevanih uvjeta za uvoðenje pojedine mjere za smirivanje prometa je više:
 
 brzina vozila danas
 željena brzina u buduænosti
 položaj podruèja obrade(stara gradska jezgra…)
 jakost i struktura prometnog toka
 horizontalni tok ceste
 prisutnost veæeg broja biciklista
 linije gradskog autobusnog prometa…

 

PODJELA MJERA ZA SMIRIVANJE PROMETA

Mjere za smirivanje prometa, podijeljene u skupine po svojoj prirodi odnosno naèinu djelovanja:

 sustavne mjere
 regulativne mjere
 upozoravajuæe naprave
 izboèine i platforme
 suženja i razgranièenja smjernih voznih trakova
 smicanje osi ceste.


Sustavne mjere su odreðene prometnim ureðenjem što ga za cestu ili njen dio odredi upravitelj ceste.

Prometno ureðenje sadrži:

 odreðivanje smjera koji ima prednost te naèina voðenja prometa
 ogranièenja uporabe ceste s obzirom na vrstu prometa
 ogranièenje brzine
 ureðenje prometa u mirovanju
 odreðivanju podruèja smirenog prometa, podruèja ogranièene brzine i podruèja (zona za pješake)
 odreðivanje drugih obveza sudionika u cestovnom prometu.

Regulativne mjere predstavljaju niz prometnih pravila koje definira "Zakon o sigurnost prometa". U praksi se odražavaju u obliku primjerene prometne signalizacije. Ta vrsta mjera nema posebnog utjecaja na smirivanje, ali se pomoæu njih mogu jasno definirati prometna pravila i za cestu ili njen dio, kao i za cijelo naselje ili njegov dio.

Meðu upozoravajuæe naprave ubrajaju se optièke i zvuène naprave za upozoravanje. Njihova namjena je upozoravanje vozaèa da se približavaju podruèju ogranièene brzine.

Izboèine i platforme su namijenjene prisilnom smanjenju brzine motoriziranih sudionika. Ubrajaju se meðu oštrije mjere za smirivanje prometa i postavlja ih se na mjestima gdje se želi vozaèa motornih vozila fizièki prisiliti na smanjenje brzine vožnje.

Suženje i razgranièenja smjernih voznih trakova pripadaju u linijske mjere za smirivanje prometa i veoma su upotrebljivi u sluèaju kada dionicom ceste prolazi linija gradskog autobusnog prometa ili je na dionici veæi postotak teretnih vozila.

Smicanje osi ceste je linijska mjere za smirivanje prometa, upotrebljiva u sluèaju kada na dionici ceste teèe linija gradskog autobusnog prometa ili veæi postotak teretnih vozila. Veoma je uèinkovita njihova upotreba u stambenim èetvrtima jer omoguæava poveæanje broja parkirnih mjesta uzduž ceste.

 

 

PRAKTIÈNA PRIMJENA

Najèešæe mjere koje se primjenjuju za smirivanje prometa na kolniku jesu:

 


1. OPTIÈKE BIJELE CRTE UPOZORENJA

Namjena crta je da upozore vozaèa na potrebu smanjivanja brzine. Crte se izvode serijskim postavljanjem najmanje 4 bijele retrorefleksivne trake popreèno na smjer vožnje preko cijele širine prometnog traka, sve veæe širine i na sve manjem razmaku. Prva crta mora biti širine 20 cm, a sljedeæim crtama se širina poveæava za 10 cm (slika K50). Razmak izmeðu crta ovisi o poèetnoj (npr. 80 km/h) i konaènoj brzini (npr. 40 km/h) koju vozilo postiže prije opasnog dijela ceste.


                                                      K50




                                                       K51



OPTIÈKE BIJELE CRTE UPOZORENJA se postavljaju ispred raskrižja, pješaèkih prijelaza, ispred opasnog dijela ceste, ispred ploèe C79 (naziv naseljenog mjesta), cestarinskih naplatnih mjesta, graniènih prijelaza i slièno.

 



                                     Optièke bijele crte upozorenja





2. TRAKE ZA ZVUÈNO UPOZORAVANJE VOZAÈA (ZVUÈNA TRAKA)

Trake imaju funkciju upozoriti vozaèa da smanji brzinu motornog vozila, na taj naèin da pri prijelazu vozila proizvode tihe vibracije i zvuène efekte (slika K52).


                                                     K52

Trake se izvode hrapavljenjem kolnièkog zastora površinskim sredstvima, glodanjem ili nanošenjem eruptivne kamene granulacije velièine 8 do 12 mm.

Zvuène trake se izvode u paru na udaljenosti 1.8 m (2 m), preko prometnog traka, širine 15 do 40 cm i visine 5 do 12 mm na meðusobnom razmaku koji ovisi o poèetnoj (npr. 80 km/h) i konaènoj brzini (npr. 40 km/h), koju vozilo postiže prije opasnog dijela ceste.

Zvuène trake mogu se postavljati ispred škola, vrtiæa, željeznièkih prijelaza, pješaèkih prijelaza, cestarinskih naplatnih prolaza, križanja i opasnih zavoja gdje su velike brzine kretanja i gdje se želi zvukom i malim vibracijama vozila, upozoriti vozaèa na smanjivanje brzine prema propisanom ogranièenju na cesti.

 


3. VIBRACIJSKE TRAKE

Vibracijske trake pri prijelazu vozila proizvode jaèe vibracije i zvuène efekte i time upozoravaju vozaèa da smanji brzinu. Trake su položene u paru na meðusobnoj udaljenosti 1.8 m (2 m), slika K53.


                                                     K53






Vibracijske trake izvode se od kamene eruptivne granulacije preko cijele širine kolnika, širine 20 cm do 40 cm i visine 18-25 mm. Razmak para traka " a " ovisi o najveæoj dopuštenoj brzini, što, u pravilu, predstavlja vremenski prolaz od jedne sekunde, odnosno dvije sekunde.

Vibracijske trake postavljaju se na mjestima gdje se želi upozoriti vozaèa na vožnju prema propisanom ogranièenju brzina na cesti.

 


4.UMJETNE IZBOÈINE

Umjetne izboèine su graðevinski elementi koji se postavljaju prije zone smirivanja prometa, veæinom u stambenim ulicama, obilježenim prometnim znakom C21 (zona u kojoj je ogranièena brzina ili prometnim znakom C25 (podruèje smirenoga prometa), slika K54.



                                                       K54



                                                       C21



                                                       C25


Izboèine se postavljaju preko polovine ili po cijeloj širini prometnog traka.

Ako se postavljaju u nizu, meðusobna udaljenost izboèina može iznositi 20 do 60 m, ovisno o situaciji.

Ovisno o ogranièenju brzine, sljedeæih su dimenzija :

Za 50 km/h ili manje, njihova širina ne smije biti manja od 60 cm, a visina ne smije prelaziti 3 cm.
Za 40 km/h ili manje, njihova širina ne smije biti manja od 90 cm, a visina ne smije prelaziti 5 cm.
Za 30 km/h ili manje, njihova širina ne smije biti manja od 120 cm, a visina ne smije prelaziti 7 cm.


Prva dva tipa moraju se izvoditi od modularnih elemenata (gume ili plastiène mase), a treæi tip može se izvoditi i od asfaltne mase.

Izboèina popreèno na smjer vožnje na spoju s kolnikom ne smije imati rubove.

 

 





5. UZDIGNUTE PLOHE

Uzdignute plohe su graðevinski izvedene površine za prisilno smanjivanje brzine.
Izvode se pojedinaèno ili u nizu, obièno na mjestima gdje se pojedinaèno ili u nizu veæinom nalazi obilježeni pješaèki prijelaz (slika K55).


                                                      K55

Visina plohe je 7 do 12 cm. Nagib prilaznih rampi iznosi izmeðu 1:10 do 1:20, a dužina prilaznih rampi ovisi o visini plohe i minimalno je dužine od jednog metra.

 

 

 





DODATAK

SISTEMI ZA SMIRIVANJE PROMETA

• izboèine (jastuci)
• izboèine (trakaste)
• razdjelnici
• rubnjaci
• stupovi

 

MATERIJALI I IZRADA

Oprema za smirivanje prometa se izraðuje od gotovih plastiènih elemenata koji se postavljaju na kolnik i prièvršæuju vijcima i tiplama. Pored toga se s obje strane kolnika na ploènik ili bankinu postavljaju markeri koji upozoravaju vozaèe na izboèinu na kolniku.

 


TERMO PLASTIKA

• Flexiline (predoblikovana termoplastika svih oblika i dimenzija za manje površine, aplikacija plinskim grijaèem)
• Termoplastika (aplikacija ekstruzijom ili spraj, topli)
• Materijali za površine posebne namjene, protuklizne, print - kocke, autobusne trake, zvuène trake, itd.

Termoplastika aplicirana i pred-oblikovana ima izuzetna svojstva, a održivost aplikacije ovisi o intenzitetu prometa, ali rezistentna je najmanje dvije godine, bez obzira na promet.

Specijalni materijali za biciklistièke staze, protuklizne i ekološki prihvatljive. Takoðer su vrlo trajne i jezgra gubi svojstva tek nakon tri do pet godina.

Aerosoli za oznaèavanje, apliciranje u svim položajima imaju široku primjenu .

 


STROJEVI

• Stontexsprayer (za aplikaciju Coloursafe)
• Line Lazer aplikacija boje
• Veliki izbor strojeva za aplikaciju termoplastike od Mini do najveæih, za autoceste

 

BOJE

• Easymark (aerosol) aplikacija do 150m
• Easymark Spot (za oznaèavanje u graditeljstvu)
• Cataphos (boja na bazi gumenih èestica)
• CR (boja na bazi plastificiranih èestica)
• Coloursafe - dvokomponentna boja za posebne namjene, protuklizna
• WB boje na bazi vode.

ISO9001 i ISO9002 su certifikati proizvoda za smirivanje prometa.
 

 

NAPOMENE :

Umjetne izboèine su konveksnoga profila, a uzdignute plohe trapeznog profila, koje se moraju razlikovati od kolne površine ceste po materijalu i boji tako da su dobro vidljive danju i noæu.

Umjetne izboèine i uzdignute plohe mogu se postavljati samo na cestama u naselju (stambenim èetvrtima) kojima se prilazi zonama u kojima je nužno usporavanje brzine kretanja vozila radi sigurnosti prometa, a na temelju prometnog projekta i analize opravdanosti, uz prethodnu suglasnost po èlanku 44. Zakona o javnim cestama (NN. Br. 180/04).

Uporaba umjetnih izboèina i uzdignutih ploha nije dopuštena na cestama kojima se èešæe kreæu vozila Hitne pomoæi (prilazi bolnicama).

Umjetne izboèine i uzdignute plohe moraju biti oznaèene dopunskom ploèom E44 uz prometni znak A34 (B31 ili C04) i prometnim znakovima C10 (izboèina na cesti), K17 i K18 (ploèa za oznaèavanje boène zapreke) i oznakama na kolniku. Njihova površina mora biti od neklizajuæeg materijala i oznaèena stalnim reflektirajuæim tvarima na onoj strani s koje se vozilo približava.




Umjetne izboèine moraju biti dobro usidrene u kolnièki zastor kako bi se sprijeèilo odvajanje pojedinaènih elemenata ili njihovih dijelova. U zoni umjetnih izboèina i uzdignutih ploha, moraju se provesti primjerene mjere odvodnje.

 
Primjer sredstva za upozorenje vozaèa o prelasku na nedozvoljenu stranu kolnika. Sredstvo je aplicirano na postojeæu središnju liniju ceste