OPÆENITO
Potreba za mirovanjem vozila je neizbježan pratioc svih vidova prometa. Èinjenica je da putnièki automobil provede više od 90% vremena u stanju mirovanja. Zato se obezbjeðivanje uvjeta za mirovanje – parkiranje vozila postavlja kao polazni uvjet za funkcioniranje prometnog sistema.
U velikim gradovima ukupne potrebe se kreæu u granicama 1,3 do 1,8 parking mjesta po jednom vozilu, odnosno oko 25 – 40 m2/PA ureðenih saobraæajnih površina. U prijevodu, to znaèi da na nivou od 1 PA/porodicu parkiranje putnièkih vozila može zauzimati prostor koji je ravan polovini stambenih potreba.
Iz ovoga možemo izvuæi dva zakljuèka:
1. da je individualni promet krajnje neracionalan
2. da parkiranje predstavlja veliki urbanistièki problem èije rješavanje zahtijeva osmislen pristup kako u društveno – ekonomskom, tako i u tehnièkom pogledu.
PLANERSKE OSNOVE MIRUJUÆEG PROMETA
Problem parkiranja vozila javlja se na oba kraja jednog putovanja. To se naravno dešava na razlièitim lokacijama gradskog podruèja i razlièitim vremenskim periodima tokom dana.
Prostorni zahtjevi mirujuæeg prometa su kako smo veæ rekli višestruko veæi od objektivnih moguænosti za njihovo ispunjenje. Kako su zahtjevi za parkiranjem posljedica izbora korisnika, jer za isto putovanje je moguæe koristiti i drugo sredstvo prijevoza npr. javni prijevoz, u ovom sluèaju moguænosti moraju dominirati potrebama, a njihovo odmjeravanje
predstavlja suštinski planersko – urbanistièki zadatak.
Dva najèešÃ¦a kraja putovanja u gradu su mjesto stanovanja i druge aktivnosti (rad, trgovina, rekreacija i sl.). Stoga je logièno da se planerski stav prema pojavi parkiranja vozila razlièito formulira u zavisnosti od uzroka pojave.
Parkiranje uz stan je neminovnost i njegove razmjere se ne mogu umanjiti mjerama selektivnog korištenja putnièkog automobila. Parkiralište uz stan je sastavni dio tzv. opreme stana pa treba da se gradi iz istih sredstava i pod ravnopravnim uvjetima stavlja na raspolaganje korisnicima.
Parkiranje uz druge aktivnosti je posljedica liènog izbora korisnika te je moguæe odreðenim mjerama svesti zahtjeve na odreðeni nivo. Ova parkirališta po pravilu treba da obezbjedi korisnik gradskog prostora i to na dva naèina:
- izgradnjom parkirališta na vlatitojj lokaciji pod unaprijed definiranim urbanistièkim uvjetima uz obavezu upravljanja, eksploatacije i održavanja;
- izdvajanjem sredstava korisnika gradskog prostora na osnovu zakonskih propisa i formiranjem fondova za izgradnju javnih parkirališta kojima upravlja posebna komunalna služba grada.
PROSTORNA I VREMENSKA KONCENTRACIJA
Pošto su najveæe gustoæe atraktivnih urbanistièkih sadržaja locirane u centralnoj zoni grada, to se i najveæa koncentracija zahtjeva za parkiranjem javlja u tom prostoru, a istovremeno su u toj zoni i najmanje moguænosti da se obezbjede potrebni kapaciteti. Takoðer, u istoj zoni se javljaju istovremeno potrebe parkiranja i za stanovnike podruèja i za posjetioce bez znaèajnih moguænosti kombiniranog korištenja istih kapaciteta parkiranja.
Èesto je jedino moguæe objektivno rješenje da se korištenje putnièkih automobila ogranièi, odnosno, potencijalni korisnici usmjere na druge vidove kao što je javni gradski prijevoz. Što se tièe vremenske koncentracije mirujuæeg saobraæaja suglasne su aktivnostima uz koje se zahtjevi javljaju. Meðutim, vršni periodi mirujuæeg saobraæaja su pomjereni u odnosu na vršne periode tekuæeg prometa.
Oèigledno je da se najveæe optereæenje kapaciteta parkiranja u centru grada javlja u periodu smanjenog obima tekuæeg prometa. Slièno tome, najveæe optereæenje kapaciteta parkiranja uz stanovanje javlja se tokom noæi.
Najvažniji pokazatelji koji se koriste kao numerièki indikatori funkcionalnih karakteristika su: srednje vrijeme zadržavanja na parkiralištu (èasova/vozilu) i koeficijent dnevne izmjene (vozila/mjestu/dan).
SMJERNICE PLANIRANJA KAPACITETA PARKIRANJA
U procesu urbanisti̬ko Рprometnog planiranja jedna od osnovnih dilema je koliko parking Рmjesta obezbjediti za odre̡ene vrste aktivnosti (stanovanja, rad, trgovina i sl.) i u kojim dijelovima grada (centralna zona, obodno podru̬je, i sl.).
Kod podruèja sa dominantnom aktivnošÃ¦u stanovanja izvan centra grada problem se relativno jednostavno rješava normativnim pristupom. Naime, pošto parkiranje uz mjesto stanovanja predstavlja viši stepenicu društvene obaveze, danas je normalno zahtijevati 1,2 – 1,3 parking mjesta po stambenoj jedinici.
Normativi u planiranju kapaciteta za parkiranje
U urbanistièkom planiranju potrebe za parkirališnim površinama procjenjuju se u zavisnosti od stepenice atrakcije gradskih sadržaja i stanja sistema javnog gradskog prometa, uz istovremeno sagledavanje moguænosti prostora. U tom pogledu polazne instrukcije mogu se dobiti iz normativa gdje se broj parking – mjesta propisuje srazmjerno vrsti i intenzitetu urbanistièkih sadržaja.
U primjeni normativa treba imati na umu slijedeæe:
- Normativi prikazuju potrebe u parkiranju za nivo individualne motorizacije od 500 PA/1000 stanovnika, što znaèi da za svaku drugu plansku pretpostavku slijedi odgovarajuæa korekcija. Npr., za nivo motorizacije od 300 PA/1000 stanovnika,
korektivni faktor iznosi 300/500=0,6. Kod parkiranja uz stanovanje, ovaj korektivni faktor primjenjuje se samo na dimenzioniranje kapaciteta etape s tim što se moraju obezbjediti prostor, tehnièke i investicione moguænosti za ispunjenje krajnjih potreba korisnika.
- Navedene potrebe zasnivaju se na pretpostavci da putnièki automobil ostvaruje dominantnu ulogu u obaveznim svrhama putovanja kao što su npr. rad i školovanje. Ovo se izražava istim nivoom korištenja putnièkih automobila i javnog gradskog prijevoza (50% : 50%), što u europskim uvjetima predstavlja ekstremno stanje. Za povoljnije odnose u raspodjeli putovanja, npr. za PA : JPG = 25% : 75%, slijedi korekcija 25/50 = 0,5.
Planerske osnove programskih uvjeta za projektiranje
U pogledu planerskih i tehnièko – eksploatacijskih karakteristika od utjecaja na programske uvjete za projektiranje treba razlikovati tri osnovne grupe parkirališta.
Parkirališta uz mjesto stanovanja predstavljaju potrebu koja se po važnosti izjednaèava sa drugim elementima opreme stana. Zato je normalno da izgradnja i održavanje ovih parkirališta budu vezani uz stambene fondove. S obzirom na razmjere ove potrebe, zgradnja parkirališta uz mjesto stanovanja izaziva ozbiljne prostorne probleme. Oni su naroèito izraženi u stambenim zonama velike gustoæe (preko 300 stanovnika/hektaru).
Zato se ovdje moraju istraživati rješenja koja ukljuèuju više tehnièkih i prostornih moguænosti.
U opæem sluèaju, preporuèuje se da se 1/3 potreba za parking mjestima ostvari u garažnim objektima, a ostatak planira na otvorenom prostoru. Ovo se kod novih stambenih naselja najracionalnije može ostvariti ako se garažni kapaciteti izgrade u sklopu stambenih naselja, a otvorena parkirališta realiziraju se jednim dijelom kao samostalne parkirne
skupine, a drugim dijelom kroz ivièno parkiranje uz pristupne ulice. U zatvorenim strukturama starih naselja, za organiziranje parkirališta, realno postoje samo dvije moguænosti: objedinjeni prostori unutar stambenog bloka i ulièno parkiranje.
Parkirališta uz mjesta rada planiraju se uz znaèajnije koncentracije radnih mjesta (industrija, administrativni kompleksi, bolnice i sl.). Kako se po pravilu ovdje radi o dugotrajnom parkiranju odreðene vrste korisnika, ovi objekti mogu da budu organizirani sa skromnijim projektnim elementima i veæom udaljenosti od cilja putovanja. Parkirališta velikog kapaciteta za ove svrhe neopravdana su u centralnoj zoni grada i dijelovima koji su dobro opsluženi javnim gradskim prometom.
Parkirališta opæe namjene planiraju se uz atraktivne urbanistièke sadržaje (trgovina poslovanje, zabava i sl.) kao javni objekti. Oni treba da omoguæe korištenje putnièkih automobila u liène svrhe putovanja. Buduæi da su najveæe koncentracije atraktivnih sadržaja u centralnoj zoni praæene i najoštrijim prostornim ogranièenjima, ova vrsta parkirališta u velikim gradovima se organizira u više-etažnim podzemnim ili nadzemnim objektima.
PROJEKTNI STANDARDI I ELEMENTI PARKIRALIŠTA
Mjerodavno vozilo i gabariti
Velike razlike u dimenzijama vozila nameæu potrebu da se kao mjerodavno projektno vozilo za parkiranje usvoji fiktivni tip koji svojim gabaritnim dimenzijama predstavlja najmanje 85% sastava voznog parka.
Mjerodavno projektno putnièko vozilo i prostorni gabariti
Navedene dimenzije prostornog gabarita predstavljaju polazni geometrijski standard u projektiranju parkirališta. Pri njihovom korištenju treba voditi raèuna o slijedeæem:
- širina (Bp = 2,25 m) je minimalna mjera koja je proizašla iz uvjeta upravljanja vozila i potrebe za otvaranjem vrata. Ova mjera povlaèi za sobom odreðenu širinu pristupne staze i može se smatrati standardom za parkirališta na otvorenom prostoru i dugotrajno parkiranje. Meðutim, kod javnih parking - garaža sa veæim koeficijentom izmjene preporuèljivo je da se za normalnu širinu parking modula smatra Bp = 2,50 m.
- dužina (Lp = 5,00 m) je normalna mjera koja u svim uvjetima obezbjeðuje dovoljan prostor za najveæi broj europskih tipova putnièkih vozila. Kod otvorenih parkirališta namijenjenih dugotrajnom parkiranju dužina parking modula se može smanjiti na Lp=4,50 m.
- visina (Hp = 2,10 m) je odreðena iz pješaèkih razmjera što je znaèajno kod garažnih objekata. Ona predstavlja visinu slobodnog profila u kome se ne smije nalaziti nikakva fizièka prepreka.
Standardne projektne šeme
- uspravna šema (á = 90°) je najracionalnije rješenje za parkirališta koja se mogu formirati bez lokacijskih ogranièenja. Posebno je pogodna za garažne objekte sa ortogonalnim rasporedom noseæih stupova.
- kose šeme (45°. á . 90°) primjenjuju se kod parkirališta koja se razvijaju u ogranièenim uvjetima lokacije ili u situaciji gdje se zahtijeva brz pristup. Standardni kutevi su 45°, 60° i 75°. Kose šeme zahtijevaju iskljuèivo jednosmjerne prilaze.
- paralelna šema (á = 0°) je oblik organiziranog parkiranja koji zahtjeva najviše manevarskog rada. Primjenjuje se uglavnom, u profilima slabije optereæenih pristupnih ulica ogranièene regulacijske širine.
Dimenzije parkirališnih mjesta preuzete su iz jugoslovenskog JUS standarda. O nastavku Vam prikazujeme osnovne dimenzije parking mjesta prema JUS standardu koji je važeæi u Republici Hrvatskoj:
Samostalne parking skupine
Na slobodnim terenima u sklopu stambenih naselja, industrijskih zona, rekreativnih centara, stadiona, saobraæajnih terminala, stanica kapacitetnih šinskih sistema i sl. organiziraju se prostorno samostalne skupine veæih kapaciteta. Za njihovo ureðenje preporuèuje se primjena standarda prema opisanih dolje.
Projektni standardi za površinske parkirne skupine (primjer iz BIH)
NAPOMENA: Isprekidana crta oznaèava položaj rubnjaka. Vrijednosti u zagradama vrijede za dugotrajno parkiranje.
Kao što se vidi na prethodnoj slici raspored parkirnih modula zavisi od usvojene šeme parkiranja i naèina cirkulacije, a dimenzije, prije svega, od prosjeènog zadržavanja vozila (dugotrajno ili kratkotrajno parkiranje).
Kod projektiranja samostalnih parkirnih skupina mogu se formulirati samo naèelne preporuke.
- Parkirališta namijenjena dugotrajnom parkiranju (parkirališta uz stanovanje, radna mjesta, sportske i rekreativne objekte, stanice kapacitetnih šinskih sistema i sl.) projektiraju se za slobodan režim korištenja. To dopušta da se primjene projektne šeme koje najbolje odgovaraju uvjetima lokacije, bez strogih ogranièenja u pogledu broja parking-aleja, pozicije ulaza-izlaza, kao i bez posebne eksploatacione opreme. Ovdje je bitno da se racionalno iskoristi raspoloživa površina i parkiralište oplemeni elementima pejzažne arhitekture.
- Parkirališta sa komercijalnim režimom eksploatacije projektiraju se po kriteriju efikasnosti obavljanja saobraæajne funkcije, buduæi da se radi o parkiralištima sa kraæim zadržavanjem, odnosno visokim koeficijentom izmjene. U tom cilju za preporuku su rješenja sa dvije parking-aleje i jednosmjernim kretanjem, združenim ulazom i izlazom, te naplatom prije preuzimanja vozila (slika dolje). Osim standardnog graðevinskog ureðenja, ovaj tip parkirališta zahtjeva horizontalnu i vertikalnu signalizaciju sa detekcijom brojnog stanja korisnika.
Primjeri parkirališta sa komercijalnim režima eksploatacije
Naravno trebalo bi još spomenuti parking garaže koje u odnosu na površinska parkirališta imaju znaèajnu prednost u pogledu racionalnog korištenja gradskog zemljišta, dok im je oèigledan nedostatak investicijska ulaganja.
PRIMJER : VRSTE PARKIRALIŠTA U RH
Parkirališta : Javna i privatna.
Javna parkirališta mogu biti ulièna i izvanulièna .
Izvanulièna parkirališta mogu biti otvorenog ili zatvorenog tipa .
Otvorena parkirališta su ona parkirališta koja zbog prometne situacije nije moguæe zatvoriti fizièkim preprekama .
Zatvorena parkirališta su ona parkirališta koja se u cilju kontrole ulaza i izlaza mogu fizièki zatvoriti , a da se ne poremete prometni tokovi .
OZNAÈAVANJE PARKIRALIŠTA
Javna parkirališta moraju biti oznaèena prometnom signalizacijom u skladu s propisom o sigurnosti prometa .
Javna parkirališta na kojima se vrši naplata parkiranja moraju imati oznaku kategorije , vrijeme naplate parkiranja , cijenu i dopušteno vrijeme parkiranja .
Vertikalne oznake kategorija moraju biti istaknute brojèano i bojom .
Javna parkirališta na kojima se vrši naplata a koja imaju asfaltnu ili betonsku podlogu , treba oznaèiti plavom bojom .
Horizontalne oznake u zoni ogranièenog parkiranja i opskrbe ostaju u bijeloj boji .
Veoma je bitno da oznaèavanje i gabariti parkirnih mjesta za osobe sa invaliditetom i smanjenom pokretljivošÃ¦u budu u skladu s :
• Pravilnikom o osiguranju pristupaènosti graðevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. (dopuna)
Èlanak 38.
Parkirališno mjesto
Parkirališno mjesto mora biti smješteno najbliže pristupaènom ulazu u graðevinu te mora omoguæavati ispunjavanje sljedeæih uvjeta, odnosno imati:
– parkirališno mjesto za jedan automobil kad se nalazi u nizu parkirališnih mjesta, okomitom, kosom, uzdužnom, u odnosu na nogostup, velièine 370 x 500 cm, a prikazano je primjerom na slici 33. Priloga ovoga Pravilnika,
– parkirališno mjesto za dva automobila koje se nalazi u nizu parkirališnih mjesta okomitom na nogostup velièine 590 x 500 cm s meðuprostorom širine 150 cm, a prikazano je primjerom na slici 34. Priloga ovoga Pravilnika,
– izlaz s parkirališnog mjesta na nogostup osiguran ukošenim rubnjakom nagiba najviše 10%, širine najmanje 120 cm,
– površinu parkirališnog mjesta izraðenu od materijala koji ne otežava kretanje invalidskih kolica (šljunak, pijesak, zatravljena površina i sl.),
– oznaku pristupaènosti prema slici 1.25. Priloga ovoga Pravilnika ili odgovarajuæim znakom, odnosno oznakom sukladno posebnom propisu.
POPIS PROMETNIH ZNAKOVA, OZNAKA I DOPUNSKIH PLOÈA PARKIRALIŠTA I MOGUÆNOSTI PARKIRANJA OPÆENITO
Znakovi : B39, B40, B41, B42, C27, C28, C35, C 36, C 37, E10-E16, E23-E32, H56, H57, H60-H62.
+
Odgovarajuæe dopunske ploèe
Oznake na kolniku :
H56
H57
H60
H61
H62
NAPOMENA : Moguæa je upotreba i fotonaponskih znakova i/ili promjenjivih prometnih znakova naroèito u parkirališnim garažama.
OPREMA PARKIRALIŠTA
Opæenito, nalaže se podjela opreme parkirališta na 2 kategorije :
1. HARDWARE РPROMETNI DIO : fizi̬ka oprema kao osnovni dio prometne signalizacije i opreme, odnosno prometnog sustava.
2. SOFTWARE – PROGRAMSKI DIO : elektonièka oprema, programi i aplikacije vezani uz upravljanje, kontrolu, nadzor i sigurnost parkirališnih mjesta.
HARDWARE-PROMETNA OPREMA PARKIRALIŠTA
U prometnu opremu parkirališta ubrajamo :
Automati za naplatu parking mjesta
Parkirališne barijere
Parkirališne barijere nalaze široku primjenu u osiguranju parkirnih površina, kako u velikim javnim garažama tako i u poslovno-stambenim objektima. Postoji više tipova i modela od kojih razlikujemo : mehanièke i automatizirane (aktivacija pomoæu daljinskog upravljaèa).
Mehanièka barijera u temeljnoj boji
Mehanièka barijera bez temeljne boje
Automatska parking barijera sa punjaèem i daljinskim upravljaèem
Parkirne rampe
Parkirne rampe postavljaju se na ulazu u parkirališta ili garaže. Obojena su crvenim i bijelim poljima, po moguænosti oznaèene najmanje jednim crvenim reflektirajuæim staklom. Pomoæ pri kontroli prometa. Upotreba i za privatne zone.
Usmjerivaèi prometa šiljci-"jež"
Usmjerivaèi prometa dopuštaju tok prometa samo u jednome smjeru. Kretanjem vozila u nedopuštenom smjeru uzrokovat æe ispuhivanje gume motornog vozila.
Prometna-sigurnosna zrcala
Prometna-sigurnosna zrcala namijenjena su za sigurno ukljuèivanje iz sporedne ceste, garaže, parkirališta ili u drugim sluèajevima na mjestima smanjene vidljivosti. Od okruglih zrcala najèešÃ¦e se upotrebljavaju zrcala promjera Ø 60 cm, mada postoje sljedeæe dimenzije zrcala: OKRUGLA (Ø60 cm, Ø80cm, Ø90 cm) i PRAVOKUTNA (80x60 cm, 100x80 cm).
Pravokutna zrcala
Okrugla zrcala
Pomoæni kit za parkiranje
Pomoæni kit za parkiranje, fiksacijom omoguæava gotovo optimalne uvjete parkiranja uz maksimalno iskorištenje prostora.
Parking mjesto za bicikle-stalci
Parking mjesto za bicikle predstavlja ekonomièno, jednostavno i sigurno rješenje za parkiranje bicikla.
Plastièni graniènik (Betonski graniènik)
Betonski graniènik namijenjen je teškim motornim vozilima kao i osobnim vozilima radi sprjeèavanja prelaska vozila van dopuštenih gabarita parkirnog mjesta.
Prometne (parking) lisice
Prometne (parking) lisice služe za imobilizaciju kotaèa vozila i onemoguæavaju njegovo kretanje.
Prometni parkirni stupiæi, betonski, metalni, plastièni
Betonski ili plastièni stupiæi onemoguæavaju, odnosno sprjeèavaju ulaz motornih vozila na površine koje nisu predviðene za parkiranje vozila (pješaèke zone, nogostupi). Postoje i automatizirane verzije.
Plastièni stupiæi
Metalni stupiæ
Automatizirani stupiæ (pilomat)
Automatizirani stupiæ (pilomat)
Ulazne rampe
Ulazne rampe namijenjene su usponu vozila sa kolnika na parkirališta, garaže i sliène površine. Izraðuju se od betona u sivoj boji. Sastoje se od tri elemenata : srednje ulazne rampe, krajnje ulazne rampe (lijeva i desna).
Lijeva
Srednja
Desna
Sigurnosne ograde, plastiène barijere
Za više informacija vidi poglavlje: → NEW JERSEY OGRADE
Visinsko ogranièenje prolaza vozila (kamiona)
Betonske kugle protiv parkiranja
OPREMA ZA PARKING GARAŽE
Uz standardnu , prethodno navedenu PARKING OPREMU, u opremu za PARKING GARAŽE spadaju promjenjivi prometni znakovi i prometna svjetla koja prvenstveno služe za davanje informacija o raspoloživosti garaže, pravcima kretanja kroz parking garažu (etaže, ulaz, izlaz), cijene pojedinih usluga garaže...
Multi-level parking garaže
Automatizirane fontane (vidi poglavlje →PUO Omarališta)
Klupice (vidi poglavlje →PUO Omarališta)
Kante za otpatke i opuške (vidi poglavlje →PUO Omarališta)
Urbana oprema (vidi poglavlje →PUO Omarališta)
SOFTWARE – PROGRAMSKI DIO
Na tržištu postoje mnogobrojna softwareska rješenja i programi namijenjeni kontroli, sustavu naplate, nadzoru i sigurnosti parkirališta, garaža i sliènih objekata.
Više o softverskim rješenjima pogledajte u poglavlju →INFORMACIJSKI SUSTAVI U PROMETU.
